Izvor: IstocnoSarajevo.net, 19.Feb.2011, 02:50   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Neiskorištene razvojne šanse Istočnog Sarajeva

FAMOS Istočno Sarajevo    
Rezultati ne prate potencijale Stanovnici sarajevsko-romanijske regije smatraju da su ulaganja u infrastrukturne projekte neophodna, ali i to da je prioritetnije rješavati goruća pitanja posrnulih proizvodnih postrojenja, što bi, i kratoročno i dugoročno gledano, predstavljalo izlaz iz mnogih ekonomsko-socijalnih problema. «U velikoj smo krizi, nemamo redovne plate, a niko nema razumijevanja za naše potrebe», kaže jedan od zaposlenih u «Famosu»... Aleksandra Tolj
Bez dileme, sarajevsko-romanijska regija je područje sa izvanrednim potencijalima za razvoj. Međutim, takve predispozicije ne donose značajne prihode stanovništvu ovog dijela Republike Srpske. Postojanje značajnih energetskih resursa, šumsko bogatstvo, turističke atrakcije i proizvodni kapaciteti samo su neki od mogućih pokretača privrede na ovom prostoru.
Ipak, u Istočnom Sarajevu i opštinama koje mu gravitiraju danas najveći broj radnika nije zaposlen u tim kategorijama, već u trgovinskom sektoru. Jasno je da prodaja robe, ako je sami ne proizvodite, predstavlja mač sa dvije oštrice. Jer, takav vid obezbjeđivanja egzistencije donosi trenutne prihode, ali ne razvija privredu. A ima potencijala, i od njih bi se moglo dobro živjeti. Među nesuđenim glavnim osloncima ekonomije ovog kraja izdvajaju se nekadašnji giganti «Famos» i «Energoinvest - rasklopna oprema a.d. Istočno Sarajevo». Na žalost, ulaganja u ta preduzeća su mala i nedovoljna da se pokrene proizvodnja u punom obimu. Iako bi revitalizacija ove dvije firme imala niz pozitivnih pratećih efekata – od gradnje neophodne infrastrukture, preko zapošljavanja radnike, do pružanja sigurnosti mnogobrojnim porodicama – to očigledno nije dovoljno jak motiv političkim strukturama da se situacija u vezi s tim mijenja nabolje.
 
Dobri za inostranstvo, neprihvaćeni kod kuće

Među nesuđenim glavnim osloncima ekonomije ovog kraja izdvajaju se nekadašnji giganti «Famos» i «Energoinvest - rasklopna oprema a.d. Istočno Sarajevo». Na žalost, ulaganja u ta preduzeća su mala i nedovoljna da se pokrene proizvodnja u punom obimu. Iako bi revitalizacija ove dvije firme imala niz pozitivnih pratećih efekata – od gradnje neophodne infrastrukture, preko zapošljavanja radnika, do pružanja sigurnosti mnogobrojnim porodicama – to očigledno nije dovoljno jak motiv političkim strukturama da se situacija u vezi s tim mijenja nabolje    
Kao da vlasti nisu imale sluha za to, danas se «Famos» i «Energoinvest R.O.» nalaze pred kolapsom. Radnici nemaju plate, ne uplaćuju im se doprinosi. «Svi veliki sistemi su propali, od velikih preduzeća ostali su 'Famos' i 'Energoinvest - rasklopna oprema'», kaže Miro Klepić, komercijalni direktor «Energoinvesta - rasklopna oprema».
Od poslovnih sistema koji se bave proizvodnjom opreme visoke tehnologije u sarajevsko-romanijskoj regiji ostalo je samo ovo preduzeće, pri čemu je zanimljivo da u RS i Bosni i Hercegovini ne postoji jaka konkurencija u ovom polju proizvodnje, što bi trebao biti «vjetar u leđa» dobrom poslovanju ovog preduzeća. Ali, važno mjerilo jeste i nizak nivo ulaganja u proizvodne pogone, posebno u ovom segmentu privrede, zbog čega se može govoriti i o odsustvu sluha za konstataciju Mire Klepića - da zemlje bogate energetskim potencijalom svoju privredu treba da temelje na energetici.
Međutim, ne postoji značajno ulaganje u ovaj segment. «Lokalna zajednica ne pruža ništa više od verbalne podrške», pojašnjava Klepić. Ukoliko je riječ o Ministarstvu industrije, energetike i razvoja, situacija je nešto bolja, smatra sagovornik «IS Portala»: «Kada je u pitanju država, konkretno RS, postoje određeni podsticaji. Jedan od njih je konkurs koji Ministarstvo raspisuje svake godine za podsticaj izvoza. Mi, kao izvozno orijentisana firma, prolazimo na tim konkursima. To nisu velika sredstva, ali, postoji ta vrsta podsticaja.» Neophodno je naglasiti da «Energoinvest – rasklopna oprema» više od 90 odsto svojih proizvoda izvozi na inostrano tržište. Ali, to im ne pomaže na domaćim adresama, zbog čega u ovoj firmi kažu da ovdje nema razumijevanja za njihovo poslovanje. Tenderi su prilagođeni inostranim dobavljačima, dok domaći proizvođači nemaju šansu u toj vrsti nadmetanja. Ipak, na inostranom tržištu to ne predstavlja smetnju, ističe Klepić: «Mi proizvodimo proizvode po međunarodnom IEC standardu i oni su konkurentni proizvodima svjetskih kompanija, kao što su 'Siemens', 'ABB', 'Aston' i mnoga druga globalno poznata imena.» U konkurenciji sa ovim proizvođačima, «Energoinvest R.O.» dobija tendere, a određeni nedostaci ne sprečavaju ih u tome. Međutim, na domaćem tržištu ne ispunjavaju «visoke standarde». Iako su ti isti proizvodi do skoro bili jedini koji su se kupovali, a i danas odlično funkcionišu, sada «Energoinvest R.O.» gotovo da ne može da nađe kupce u domaćoj privredi. Inače, glavni kupci ovih proizvoda su Elektrodistribucija i Elektroprenos, ali, Elektroprenos ne funkcioniše. Prema Klepićevim riječima, na njihovom računu se nalazi 200 miliona KM koje bi mogle da budu kamen temeljac za obnovu posrnule privrede BiH. «To je čitav lanac, privredu treba pokrenuti od proizvodnje», smatra Klepić.
 
Nezaštićene dragocjenosti
Turizam kao bitan segment privredne strukture sarajevsko-romanijske regije, takođe, ima sve predispozicije da, zajedno sa proizvodnjom, bude važan faktor prosperiteta ove oblasti, ali i čitavog prostora od Trebinja do Novog Grada. «Turizam može da bude vučna lokomotiva razvoja RS, ne samo ovog kraja», uvjeren je Savo Kovač, direktor Turističke organizacije Istočnog Sarajeva. Prema principu uzročno-poslijedične veze, to bi aktiviralo i niz drugih djelatnosti. «Svi oni koji kreiraju život u RS kažu da je budućnost u šumarstvu, poljoprivredi i turizmu. Moram da istaknem da sve razvijenije zemlje u svijetu imaju izuzetno snažan turizam. Međutim, kod nas se još uvijek neredovno ulaže u turizam. Još uvijek se samo deklarativno priča o tome, iako se oni koji stvaraju privrednu politiku RS izjašnjavaju o turizmu kao o razvojnoj šansi“, smatra Savo Kovač.
I u ovoj kategoriji još uvijek ima neiskorištenih potencijala. Ali, da bi se na osnovu takvih potencijala ostvarili konkretni rezultati, neophodno je da se potencijal infrastrukturno izgradi, kao i zakonski uredi, objašnjava Kovač. Sve to ne može se postići bez ulaganja, a ona su nedovoljna. «Za ovu godinu u budžetu RS planirano je oko 900.000 KM za turizam. Ako uzmemo u obzir činjenicu da samo banjalučka turistička organizacija ima budžet od 1.000.000 KM, onda možemo...

Nastavak na IstocnoSarajevo.net...