Izvor: Nezavisne Novine, 14.Feb.2015, 10:46   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ne postoji osoba koju BBC ne bi intervjuisao

BBC - ta tri slova koja označavaju skraćenicu za Britanski javni servis - vrlo vjerovatno su tri najpoznatija slova kada se radi o bilo kojoj medijskoj kući bilo gdje u svijetu.

Radi se o prvom javnom mediju na svijetu koji se finansira sredstvima građana koji plaćaju pretplatu, a u svojih osamdesetak godina postojanja postao je zaštitni znak slobodnog i profesionalnog novinarstva.

U sklopu studijske posjete Londonu, koju su organizovali britanska ambasada u Sarajevu i >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Ministarstvo spoljnih poslova Velike Britanije, jedan od najzanimljivijih momenata bila je upravo posjeta novinara iz BiH čuvenom BBC-ju.

Došli smo s ciljem da saznamo odgovore na nekoliko važnih pitanja: kako obezbjeđuju nezavisnost od komercijalnih, političkih ili drugih posebnih interesa, kakva im je uređivačka politika i postoji li osoba koju nikada ne bi intervjuisali. Imali smo čast da nam je domaćin bila upravo osoba koja je najkompetentnija da odgovori na sva ova pitanja: Dejvid Džordan, direktor za uređivačku politiku i novinarske standarde.

Na naše direktno pitanje da li postoji osoba koju nikada ne bi intervjuisali, odgovor je jednostavan - ne postoji takva osoba, čak i kad bi u pitanju bili i sam lider Islamske države ili čovjek koji je odsjekao glavu britanskim taocima pa ni Osama Bin Laden, da je živ. Ali postoji vrlo jasan uslov:

"Osnovni preduslov je da ćemo biti u prilici da postavimo najteža pitanja. Pristali bismo na intervju pod uslovom da se radi o propitivanju tih osoba i njihovih motiva. Nikad ne bismo pristali da budemo nečiji propagandni megafon. Uradili bismo intervjue i sa najgorim diktatorima, a pitali bismo ih najteža moguća pitanja o njihovoj vladavini", rekao je Džordan.

BBC već decenijama uspijeva da odoli političkom pritisku, a sudeći prema onome što su nam rekli, britanski političari se ne razlikuju mnogo od političara sa Balkana u njihovoj želji da kontrolišu medije i traže od njih da izvještavaju u njihovu korist.

VIŠEGODIŠNJA PRETPLATA: Prvi preduslov za nezavisnost koji ima BBC je određivanje pretplate na višegodišnji period, čime se onemogućava Vladi da kroz ucjenjivanje kolika će biti visina pretplate posredno ostvaruje pritisak na medij. Iako se na prvi pogled ovo možda ne čini suviše bitnim, ukazano nam je na primjere nekih drugih zemalja gdje parlament svake godine odlučuje o visini sredstava koja može prikupiti njihov javni servis. U praksi se pokazuje da je veliki izazov održati uređivačku nezavisnost ako Vlada svake godine "diše za vratom".

Svaki Britanac godišnje plaća 144 funte TV pretplate, čime se obezbjeđuje da je javni servis isključivo odgovoran građanima koji plaćaju pretplatu. Kako bi se zaštitio od komercijalnih uticaja, na britanskom programu zabranjeno je emitovanje reklama i bilo kakvih komercijalnih sadržaja. Britanski servis BBC-a svaki sat emituje čak 65 sati različitih programa.

Džordan kaže da su pritisci britanskih vlasti uvijek suptilni, a ilustrativan primjer je pokušaj bivše premijerke Margaret Tačer da utiče na uređivačku politiku tokom Foklandskog rata protiv Argentine.

"Gospođa Tačer je od nas tražila malo više 'patriotskog žara' u izvještavanju. Ljubazno smo poručili premijerki da je naša namjera da rat prezentujemo nepristrasno i uz prikazivanje i argentinske strane rata", rekao nam je Džordan.

Uz malo ironije na licu, objasnio nam je da BBC-jevi novinari često "prže" menadžere BBC-ja, kako bi upravo na njima pokazali da na njih niko ne može da utiče, pa čak ni šefovi.

"Bilo je primjera koji su pokazali da naši novinari baš uživaju da malo 'udare' po našim menadžerima", naveo je on.

NEUGODNA PITANJA: Da odupiranje uglednih medija pritiscima nije uvijek jednostavno, Džordan nam je skrenuo pažnju na jedan nedavni primjer čuvene komercijalne američke TV kuće FOX News. Prilikom intervjuisanja Ruperta Murdoka na FOX-u, koji je ujedno i njegov vlasnik, novinar je postavio "neugodno" pitanje. Rupert je rekao da ne želi o tome da priča, a novinar je odgovorio "nema problema, gospodine Murdok" i nastavio razgovor kao da se ništa nije desilo.

Sa pokušajima pritisaka susreću se svakodnevno. Politka kuće je, kako je rekao Džordan, da uvijek stariji i iskusniji novinar pomogne mlađem ako se primijeti da neka politička struktura pokušava da "oblikuje" prezentaciju izvještaja na bilo koji način.

"Trudimo se da budemo nepristrasni, ali naša nezavisnost ne znači da ne držimo do osnovnih vrijednosti. Osnovna vrijednost je demokratija, pluralizam, vladavina prava i sloboda izražavanja", rekao je on.

Ta nezavisnost se, kako je rekao, najbolje vidi na način kako se prezentuju različita mišljenja i politički stavovi.

Primjera radi, uredništvo BBC-ja je odlučilo da pozove u emisiju predstavnika ekstremne desmice, Britanske nacionalne stranke, uprkos ogromnim protestima i velikom nezadovoljstvu populacije.

"Odluka koju smo donijeli je jednostavna: Dali smo im medijski prostor proporcionalan broju osvojenih glasova na izborima. O tome nema diskusije, bez obzira na to koliko bilo protesta", naveo je on.

Sa druge strane, kada se radi o temama poput globalnog zagrijavanja, Džordan nam je objasnio da je odlučeno da se smanji broj pojavljivanja onih koji smatraju da globalno zagrijavanje nije rezultat ljudskog djelovanja. Naime, s obzirom na to da je ogromna većina naučnika mišljenja da je za globalno zagrijavanje odgovoran čovjek, odlučeno je da se protivnicima da onoliko prostora koliko imaju pristaša, odnosno jedan odsto.

GREŠKE I ODGOVORNOST: Uprkos nastojanju da pruži kvalitetnu i tačnu informaciju, BBC je pravio greške, i to ozbiljne. Jedna od najozbiljnijih je dovela do samoubistva doktora Dejvida Kelija, koji je bio izvor za prilog BBC-ja o tome da je britanska vlada namjerno dala pretjerani značaj izvještajima o iračkom programu oružja za masovno uništenje. Nakon što se ispostavilo da je BBC napravio greške u prezentaciji Kelijevih analiza, on je nakon javnog poniženja koje je pretrpio odlučio da oduzme sebi život.

"Skandal je doveo do ostavke direktora BBC-ja nakon sprovedene nezavisne istrage, koja je pokazala da je prilog bio netačan u nekim aspektima", rekao je Džordan.

BBC je za svoje programe odgovoran Upravi (trastu), čija je dužnost da reguliše sadržaje koji se emituju. Njena dužnost, ujedno, je da čuva nezavisnost institucije od bilo kakvih neželjenih uticaja.

Dio tog mehanizma je i komunikacija sa javnosti kroz dobro razrađeni sistem žalbi. Postoje tri stepena, a u prvom nezadovoljni gledalac primjedbu ili žalbu može da uputi u Komunikacioni centar u Belfastu ili da zove direktno u program.

Dejvid Džordan iz BBC-ja rekao nam je da godišnje bude od 200.000 do 250.000 poziva i žalbi gledalaca, što, kako kaže, jasno pokazuje koliko publika koja plaća TV pretplatu osjeća da ima pravo direktno da izrazi svoje mišljenje o programu. Rekao je da oko 95 odsto tih primjedbi obrade u roku od 10 dana. Ako gledalac nije zadovoljan odgovorom koji je primio, on može da se žali Uredništvu za žalbe, koje je nezavisno od ostatka kuće. Takvih vrsta žalbi bude nekoliko stotina svake godine. Ako čak ni tu gledalac ne dobije zadovoljavajući odgovor, on može da se žali samoj Upravi kuće, a takvih žalbi godišnje bude oko stotinu.

Nastavak na Nezavisne Novine...