(Ne)obavezni časovi

Izvor: RTS, 22.Nov.2010, 09:07   (ažurirano 02.Apr.2020.)

(Ne)obavezni časovi

Svako četvrto dete uzima privatne časove, bez obzira na to što redovno pohađa nastavu. Nastavnici privatnu nastavu smatraju pomodarstvom, a roditelji tvrde da je to nužnost.

Uprkos krizi i malim platama, kupovina znanja je u porastu. Svako četvrto dete uzima privatne časove, bez obzira na to što redovno pohađa nastavu. Nastavnici kažu da je to pomodarstvo, a roditelji da je nužnost.

Ponuda oglasa u kojima se nudi pomoć u učenju matematike, srpskog ili bilo >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << kog drugog predmeta bogata je i raznovrsna. Cene tih usluga zavise od toga da li vam predaje student ili profesor.

Imajući u vidu broj dece koja koriste takvu pomoć u učenju, čak i ako se radi o samo jednom času nedeljno, dolazi se mesečno i do milionske cifre koju plaćaju roditelji za dodatno obrazovanje dece.

Jadranka Dimov iz Nacionalnog saveta za stručno usavršavanje profesora smatra da je problem i u tome kako deca shvataju školu i zbog čega su u školi.

"Uprkos privatnim časovima, mnogi i ne poprave značajno svoje znanje, poprave ocenu, ali ne i ono što je fundament", ukazuje Jadranka Dimov.

Prema njenim rečima, događa se da deca i po zvršetku srednje škole ne nauče metode efektivnog učenja koje se zasniva na razumevanju.

Učenje radi ocene smanjuje kvalitet nastave

Posezanje za privatnim profesorom i učenje radi ocene smanjuje i ugled škole i kvalitet nastave.

"Ako se i nastavnici i učenici oslanjaju na pomoć posle škole, onda će i njihova investicija biti manja. Učenici neće da ih prate, a nastavnici se neće truditi, ako ih učenici ignorišu", kaže profesorka Dragica Babić-Pavlović sa Filozofskog fakulteta.

Nekada potreba za privatnim profesorom nije bila razlog za hvalisanje. Danas je obrnuto. Oni koji ih ne uzimaju, osećaju neprijatnost, pa sve češće beže sa časova i na kraju odustanu i od učenja, ali i od škole.

"Mi imamo pojavu da imamo nove nekvalifikovane radnike, što veoma zabrinjava, jer u ovoj zemlji nema baš mnogo pismenih, a 21. vek, nove tehnologije i nova polupismenost i Evropa, ne idu zajedno", ističe Jadranka Dimov.

Povratak ugleda škole nije samo posao nadležnih, zaključuju stručnjaci, već i svake porodice u kojoj će dete od malena biti naučeno da je škola i te kako važna.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.