Našim hotelima nedostaju zvezdice

Izvor: Blic, 26.Feb.2009, 12:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Našim hotelima nedostaju zvezdice

Od 254 objekta hotelskog tipa u Srbiji svega osam se može podičiti sa pet zvezdica i statusom prve kategorije. Više od 70 odsto hotela pripada četvrtoj i trećoj kategoriji, a nije mali broj ni onih koji su zbog starosti, zapuštenosti i loših higijenskih uslova izgubili i poslednju zvezdicu i ispali iz kategorizaciji. Većina hotelijera strahuje da će se stanje na papiru dodatno pogoršati nakon predstojećeg usklađivanja sa standardima Evropske unije.

Osim loše infrastrukture >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << i puteva, stranci najčešće zameraju našim ugostiteljima što nema pristupa internetu, domaće i strane štampe, popusta na grupne posete, organizovanih obilazaka grada i izleta, nema rum servisa koji rade non-stop, što su meniji uglavnom na srpskom jeziku, kao i to da zaposleni ne govore strane jezike. Nedostaje često i hotelski vozni park za prevoz gostiju do aerodroma, sportski tereni, velnes centri, dečja zabavišta, saune, bazeni... Jedino po čemu većina hotela u Srbiji može parirati evropskim jesu cene koje se često izjednačavaju sa onima u Beču, a znatno su više od sofijskih ili bukureštanskih. Hotelijeri se, s druge strane, pravdaju nedovoljnom posećenošću. Ipak, čak 93 odsto stranih turista odseda u hotelima, pokazuje istraživanje Turističke organizacije Srbije, od toga se pola ipak opredeljuje za hotele sa četiri i pet zvezdica, a svega 12 odsto za one sa dve i manje zvezdica. Među najposećenijim hotelima izdvajaju se beogradski „Hajat”, hotel „Park” u Novom Sadu, zatim „President” na Paliću, „Grand” na Kopaoniku i „Palisad” na Zlatiboru.



Nedostaju „butik” hoteli


Tačno je da o vrhunskim dometima luksuznog hotelijerstva koji se danas mere sa sedam zvezdica, koliko ima hotel u Dubaiju sa helidromom i apartmanima od 120 kvadrata (nema obične sobe), ne možemo ni da sanjamo, ali je za uvid u pravo stanje stvari kod nas dovoljno uporediti se, recimo, s Hrvatskom. Naši susedi imaju čak 14 hotela sa pet zvezdica, skoro duplo više nego mi.

- Daleko od toga da možemo biti zadovoljni ponudom smeštajnih kapaciteta u Srbiji, ali takođe ne mora da znači da će novi pravilnik kategorizacije, koji je trenutno u pripremi, dovesti do još gore slike. Cilj nam je da s jedne strane dobijemo pravi uvid u situaciju kada je reč o hotelijerstvu u Srbiji, a s druge, da uvedemo standard kvaliteta sa fokusom na potrebe potrošača. Srbija kao turistička destinacija treba da dobije prepoznatljiv kvalitet kako bi turista znao šta može da očekuje - objašnjava Renata Pindžo, pomoćnica ministra u Ministarstvu ekonomije i regionalnog razvoja, napominjući da sadašnji pravilnik o kategorizaciji datira iz 1994. godine, od kada su se potrebe i želje turista dosta promenile.

Evropska unija ne propisuje jedinstvena pravila kategorizacije, napominje ona, već je svakoj zemlji ostavljeno da sama propisuje pravila imajući u vidu osobenosti svoje ponude. A Srbija na tom polju ima šta da ponudi, na primer vojvođanske salaše koji su jedna od specifičnosti dela našeg podneblja i kulture.

- Vrlo je teško jedan salaš podvrgnuti strogim pravilima o visini plafona, širini stepenica, hodnika, veličini soba. Salaš treba da bude postavljen i cenjen kao brend. Novi pravilnik treba da bude fokusiran na uslugu koja se pruža potrošaču, odnosno turisti - dodaje naša sagovornica.

Takođe, hoteli sa četiri i tri zvezdice ono su što je Srbiji i Beogradu trenutno najpotrebnije, pa, između ostalog, „butik” i „garni hoteli u gradovima.

U razvijenim zemljama se sve više zaboravlja na kategorizaciju putem zvezdica i cilj je napraviti što atraktivniji „butik” ili „lajfstajl” hotel. Akcenat u tom slučaju nije na luksuzu, već na tome da se posetiocu ponudi neponovljiv doživljaj u ambijentu koji su osmislili renomirani dizajneri. Iako su takvi dizajn hoteli „sa dušom” poslednje dve decenije pravi hit u svetu, „Mr. President” u Karađorđevoj ulici u Beogradu prvi je i jedini naš hotel tog tipa. Svaka soba ovog hotela predstavlja predsednički apartman nekog od svetskih lidera, plafoni su ispunjeni zvezdicama koje gostu staraju utisak sna pod vedrim nebom, a u hodniku se čuju zvuci klavira.

Regija Dunava nema adekvatne hotele

Jedan od ključnih problema jeste nedostatak hotela visoke kategorije, kao i dobrih objekata sa tri i četiri zvezdice, naročito duž Dunava i u južnoj Srbiji, gde su nekada veliki hotelski kompleksi maltene van upotrebe. Najbolja situacija je u Beogradu, koji raspolaže sa 46 hotela od kojih su pet visoke kategorije, a hotela sa jednom zvezdicom nema.

- Nažalost, dešava se da na fenomenalnim lokacijama nemamo gde da smestimo turiste ili imamo nezadovoljavajuće objekte. Regija Dunava je jedna od najznačajnijih turističkih regija u Evropi, a kod nas duž nje nema adekvatnih kapaciteta. Srbija južno od Beograda je u poslednje dve decenije dosta ugostiteljski zapostavljena i stoga ima veliki potencijal za buduća ulaganja. Sa dolaskom kapitala u pojedine gradove situacija se menja, pa imamo dosta zainteresovanih ulagača za hotele, recimo, u Kragujevcu - napominje Renata - a procena je samih investitora da li su turističkom tržištu Srbije potrebni veliki i luksuzni ili „butik” hoteli.

Hotel „Holidej In”, čuvene grupe „Interkontinental”, trebalo bi da bude uskoro izgrađen u Kragujevcu, a hotel „Jagodina”, sada druge kategorije, da bude rekonstruisan i da konkuriše za najviši rang. U fazi rekonstrukcije su i beogradski hoteli „Metropol”, „Nacional”, „Palas”, „Putnik” i „Jugoslavija”. Izraelska kompanija „Plaza centri” najavila je da će na mestu zgrade bivšeg MUP-a u Ulici kneza Miloša u Beogradu sagraditi hotel „Belgrade Plaza” sa pet zvezdica.

Ministarstvo ekonomije dalo je u toku prošle godine malim privrednicima 320 miliona dinara kredita za podsticanje smeštajnih kapaciteta ugostiteljske privrede, a u potencijalne turističke lokacije u Srbiji uložene su skoro dve milijarde dinara za razvoj infrastrukture (prečišćavanje otpadnih voda, mreža kanalizacije, izgradnja puteva").

Hoteli sa pet zvezdica:

1. „Hajat”, Beograd

2. „Interkontinental”, Beograd

3. „Aleksandar Palas”, Beograd

4. „Zlatnik”, Zemun

5. „Park”, Novi Sad

6. „Leopold”, Novi Sad

7. „Vila Breg” Vršac

8. „Prezident”, Kovilovo

Hoteli sa četiri zvezdice:

1. „Slavija Luks”, Beograd

2. „Palace”, Beograd

3. „Moskva”, Beograd

4. „Majestic”, Beograd

5. „M”, Beograd

6. „Šumadija”, Beograd

7. „Balkan”, Beograd

8. „Admiral Club”, Beograd

9. „In Hotel”, Novi Beograd

10. „Holiday Inn”, Novi Beograd

11. „Prestige”, Beograd

12. „Tadž”, Novi Pazar

13. „Aleksandar”, Novi Sad

14. „Gloria”, Subotica

15. „Galleria”, Subotica

16. „Patria”, Subotica

17. „Vojvodina”, Zrenjanin

18. „My Place”, Niš

19. „Drvengrad”, Mokra Gora

20. „Grand”, Valjevo

21. „Park”, Ivanjica

22. „Vis” (bivši „Jugopetrol”), Zlatibor

23. „Olimp”, Zlatibor

24. „Zelenkada”

25. „Zlatibor”, Zlatibor

26. „Klub A” „Putnik”, Kopaonik

27. „Grand”, Kopaonik

28. „Townhouse 27”, Beograd (garni)

29. „Akvapanon”, Kanjiža (garni)

30. „Lupus”, Kanjiža (garni)

31. „Park”, Palić (garni)

32. „Park” depandans „Jezero”, Palić (garni)

33. „Prezident”, Palić (garni)

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.