Nasilje i zlostavljanje i dalje problem srpskih škola

Izvor: Southeast European Times, 27.Dec.2011, 23:51   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nasilje i zlostavljanje i dalje problem srpskih škola

Ministarstvo prosvete uspostavilo je novu otvorenu liniju za prijavljivanje nasilja i zlostavljanja.

27/12/2011

Bojana Milovanović za Southeast European Times iz Beograda -- 27.12.2011.

Samo 6 odsto dece u osnovnim školama i 23 odsto srednjoškolaca u Srbiji nikada nije iskusilo nikakvu vrstu nasilja ili zlostavljanja od strane svojih vršnjaka, pokazuje najnoviji izveštaj ombudsmana.

Verbalno zlostavljanje je najčešći problem, ali su česte >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << i druge vrste psihološkog nasilja – uključujući zlobne tračeve, uvrede i isključivanje iz društva, mnogi učenici se suočavaju sa prinudom i ucenom, imovina im je bila oduzeta ili oštećena ili se suočavaju sa pretnjom oružjem ili seksualnim zlostavljanjem.

„Nasilje je sve češća pojava u srpskim školama. Ministarstvo prosvete pravi bazu podataka sa svim prijavljenim slučajevima, podaci se prikupljaju i analiziraju i uskoro će biti predstavljeni“, rekao je šef Prosvetne inspekcije Velimir Tmušić za SETimes.

U pokušaju da pruži pomoć pogođenim učenicima, ministarstvo prosvete je početkom decembra uspostavilo prvu otvorenu liniju u zemlji za prijavljivanje slučajeva nasilja u školama. Prvog dana rada linije šesnaestoro dece i zabrinutih roditelja okrenulo je taj broj -- 0800/200201.

Ministar prosvete i nauke Žarko Obradović kaže da žrtve i očevici ne treba da se uzdržavaju od korišćenja otvorene linije -- i garantuje da će njihov identitet biti zaštićen.

„Naš cilj je da zaustavimo nasilje u školama, da ga iskorenimo i stvorimo uslove za bezbedno obrazovanje učenika“, rekao je Obradović.

Osnovna škola Drinka Pavlović ima 900 studenata i nalazi se u centru Beograda. Direktorka škole Milena Bićanin izjavila je za SETimes da nema drastičnih slučajeva nasilja u školi, mada se ponekad dogode manji incidenti.

Najčešći problem, rekla je direktorka, jesu verbalne uvrede i sve veći broj sukoba na Fejsbuku.

„Bilo je izveštaja o nasilju na Fejsbuku. Sve krene kao igra, komunikacija između svih učesnika se divno odvija, a onda se određena prijateljstva prekidaju i Fejsbuk postaje sredstvo za kaljanje nečijeg integriteta“, rekla je Bićanin.

Drugi vid verbalnog nasilja je upućivanje zlobnih, neprimerenih i uznemirujućih tekstualnih poruka. „Nema običnih tuča, nego su to prepirke između prijatelja. Verbalno nasilje, uvrede i isključivanje iz društva su najčešći vidovi. Obično postoji jedan lider u društvu koji vodi sve druge, pa su nekada oni koji su na bilo koji način drugačiji jednostavno isključeni iz komunikacije“, objašnjava Bićanin.

Škola ima sopstveni tim protiv nasilja i one koji ulaze u zgradu škole dočekuje vidljiva lista pravila ponašanja. Učenici su verovatno imali koristi i od učešća škole u projektu UNICEF-a „Škole bez nasilja“, dodao je Bićanin.

Mada nema izveštaja o organizovanim tučama, u toku su disciplinski postupci protiv tri dečaka iz ove škole, zbog, kako direktorka to opisuje, „vrlo čudne igre“.

„Navodno su se igrali u školskom toaletu udarajući jedni druge. Oni tvrde da se ta igra odvija u svim beogradskim školama i da ne predstavlja vid neprijateljstva. Obavestili smo roditelje, jer smatram da je takva vrsta igre vrlo neprilična. Ta deca su sada pod pojačanim nadzorom i obrazovnim tretmanom“, rekla je Bićanin.

Ona podvlači da su roditelji vrlo važna spona u lancu akcije protiv nasilja u školama. Neki od njih sarađuju, priznaju postojanje problema i rade na tome sa svojom decom, dok drugi odbijaju da prihvate svoju odgovornost i odgovornost svoje dece, kaže Bićanin.

Učenik šestog razreda u školi Drinka Pavlović rekao je da je komunikacija uglavnom pozitivna, ali povremeno izbiju nesporazumi.

„Obično se dobro provodimo zajedno, ali najopasnija situacija je kada se međusobno verbalno vređamo. Razgovaramo o nečemu i onda se to pretvori u prepirku“, kaže taj učenik.

Nastavak na Southeast European Times...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.