Naporan pogled u ekran

Izvor: Blic, 10.Okt.2010, 01:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Naporan pogled u ekran

Višesatno gledanje u monitor računara i drugih prenosivih elektronskih uređaja često napreže oči, što može da dovede do stanja koje je danas poznato kao sindrom kompjuterskog vida (computer vision sindrom - CVS).

– Gledanje u elektronski ekran različito je od gledanja u štampani materijal. Fokusiranje na elektronski ekran zahteva mnogo više napora – kaže dr Jasmina Prelić, načelnik oftalmologije Doma zdravlja „Palilula".

Prema nekim studijama, >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << oko 80 odsto Amerikanaca pati od ovog sindroma, ali postoje i mišljenja da je ovaj problem predimenzioniran.

– Mnogobrojni pokreti očiju, česte promene fokusa, odsjaj, rezolucija, blesak, refleksija monitora dovode do zamora očiju. Pored toga, prilikom čitanja treptaji su ređi, pa može doći i do poremećaja suznog filma – objašnjava doktorka Prelić.

Vežbe i veštačke suze

Simptomi ovog sindroma su veoma raznoliki. Mogu se ispoljiti kroz probleme s vidom, kao, na primer, teškoće u fokusiranju, promene u percepciji boje, osetljivost na blesak, osećaj treperenja.

Mogu se javiti problemi s očima, kao što je simptom suvog oka, crvenilo, svrab, žarenje, povećana suznost, težina kapaka. Kao opšti simptomi često se navode i glavobolja, bolovi u vratu, ramenima, leđima, zamor, pospanost.

U slučaju da se ovi simptomi jave, najbolje je obratiti se oftamologu.

– U zavisnosti od simptoma, oftamolog će odrediti odgovarajuću terapiju. Nekada je potrebno korigovati postojeći vid, nekada se preporučuju vežbe za oči. Kod simptoma suvog oka, preporučuje se korišćenje veštačkih suza – kaže doktorka Prelić.

Osobe koje provode dva ili više sati dnevno za računarom izložene su najvećem riziku da razviju sindrom kompjuterskog vida. Takođe, u ovu rizičnu grupu spadaju i osobe s poremećajem vida koji nije korigovan, osobe s neadekvatnim fokusiranjem ili s umanjenom sposobnošću koordinacije očiju.

Kako sprečiti

Kako ne bi došlo do razvoja ovog sindroma, predlažu se razne preventivne mere:

- podešavanje osvetljenja monitora na intenzitet koji prija očima;

- ograničavanje vremena neprekidnog rada za računarom;

- primena pravila 20/20 (na svakih 20 minuta gledati u daljinu 20 sekundi);

- korišćenje specijalnih filtera za naočare ili ekran koji smanjuje odsjaj i nelagodnost.

Deci je potrebno ograničiti gledanje u ekran na dva do tri sata dnevno. Prekomerno gledanje u ekran u dečjem uzrastu može doprineti razvoju kratkovidosti, jer je mišić u oku, odgovoran za gledanje na blizinu, tada stalno u grču.

Po preporuci doktorke Prelić, odrasli i deca bi trebalo da jednom godišnje urade preventivnu kontrolu očiju.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.