Izvor: Nezavisne Novine, 07.Apr.2017, 21:27   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Najvrednije srpske ikone pred Trebinjcima

TREBINJE - Izložba "Srpske ikone od 16. do 18. vijeka iz crkava i manastira sa prostora BiH" otvorena je u Muzeju Hercegovine u okviru trebinjskog Dučićevog dana, predstavivši dio od 43 ikone u neprocjenjivom bogatstvu srpskih bogomolja.

U pitanju su ikone i carske dveri iz manastira Žitomislić, Dobrun, Lomnica, te ikone iz crkava i manastira u Foči, Čajniču, Visokom, Livnu, Sarajevu, Busovači, Trebinju, Gomionici i crkve brvnare iz sela Blaško, čiji su autori Ljiljana >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << Ševo, akademik Milivoje Unković i direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović.

"Naš prvi zadatak je bio prezentacija kulturne baštine široj javnosti, ali smo željeli i skrenuti pažnju na zaštitu te naše kulturne baštine, dok smo kao treći primijenjeni element u izložbi prihvatili kao restauraciju izloženih djela", rekao je Unković.

Naročito je apelovao na očuvanje, zaštitu i popis ikona koje BiH ima, zbog čega su se, kako kaže, autori i odlučili na ovako komplikovan zahvat da dobiju i na jedno mjesto skupe ovoliku baštinu i da naprave njenu prezentaciju po različitim krajevima, animirajući posjetioce tih izložbi na očuvanje i restauraciju ove neprocjenjive baštine.

Davidović je istakao da su sva tri autora, radeći na prikupljanju ovoga blaga, shvatili da se ovakva izložba zadugo neće ponoviti i dodao da se ovakve izložbe rade jednom u stotinu godina.

"I ove ikone upozoravaju da je ovo srpska zemlja i da su naši preci, uz veliku želju i volju ostavili nama najveće bogatstvo sabrano u ovolikoj baštini, a ovo je samo jedan dio našeg bogatog nasljeđa jer naši manastiri posjeduju i moskovske, i davokritske, i venecijanske, i primorske ikone koje mi moramo pokazati kao veliko kulturno nasljeđe, ali i dati doprinos da se one sačuvaju našim potomcima", kazao je Davidović.

Izložbu je otvorio episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije, naglasivši da iz ikona ljudi uče dosta, jer su one naše ogledalo u kome možemo vidjeti i sebe i sav naš rod.

"Iz ikona otkrivamo i to do kojih visina može da dostigne čovjek, da čovjek može biti Bog i da je velika milost Božja. Ako zamislimo da je ikona neko ogledalo, da su svetitelji ogledalo Božje ovdje na Zemlji, onda možemo da shvatimo da je ta refleksija koja dolazi sa ikone u stvari Božja svjetlost", naveo je vladika Grigorije.

Izrazio je želju da se i u Trebinju i u drugim srpskim krajevima dešava što više ovakvih događaja, a da se trebinjska Akademija likovnih umjetnosti i trebinjski umjetnici što više povežu sa svim onim umjetnicima i krajevima koji njeguju ikonu.

Zbornik o Šantiću

Uoči izložbe ikona u Muzeju Hercegovine upriličena je i promocija zbornika "Pesničke teme i poetički modeli Alekse Šantića".

U zborniku su, kako se čulo na promociji, tumačeni različiti aspekti njegove poezije, a svi koji ga pročitaju vidjeće poznatog, a ipak novog Šantića.

Šantić se poslije ovog zbornika pokazao kao još značajniji hercegovački stvaralac u književnom smislu.

Nastavak na Nezavisne Novine...