Nafte ostalo još za 40 godina

Izvor: Blic, 14.Mar.2010, 14:05   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Nafte ostalo još za 40 godina

Zalihe nafte će u svetu nestati mnogo brže nego što to vlada i naftne kompanije žele da priznaju, saopštili su stručnjaci iz kompanije "Britiš Petrolijum", a prenosi "Indipendent".

Prema podacima koje je juče predstavila kompanija "BP", jedna od najvećih i vodećih energetskih firmi u svetu, smatra se da je zaliha "crnog zlata", ostalo dovoljno još za 40 godina ako se potrošnja nastavi ovim tempom.

Do sličnih rezultata došli su i stručnjaci iz "Oil Deplejšen >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << Analisis centra (ODAC)" u Londonu. Oni su istakli da će eksploatacija nafte dostići svoj maksimum za četiri godine, a da nakon toga počinje strmoglav pad koji će snažno uticati na svetsku ekonomiju i na način na koji danas živimo.

"Ovo je veoma jednostavna teorija i svako ko je ikada popio čašu vode može da je shvati. Čaša je na početku puna, a na kraju prazna i što se brže tečnost iz nje pije, brže se i čaša isprazni", saopštio je Kolin Kembel vođa istraživanja u ODAC-u.

Poslednjih godina jaz između proizvodnje i potrošnje nafte se dosta produbio, a narednih godina nas ne očekuje ništa bolje. Ako potrošnja premaši proizvodnju čak i za jedan barel, cena nafte bi mogla da dostigne visinu od 100 dolara za jedan barel. Nakon toga došlo bi do nove, globalne recesije.

Čak i mala redukcija nafte, od na primer deset to 15 procenata bi mogla da osakati ekonomiju. Tokom 1970. smanjenje od samo pet procenata je izazvalo skakanje cena za više od 400 procenata.

Džeremi Leget, geolog i autor knjige "Skoro nestalo: Nafta, gas, topao vazduh i kriza globalne energije" je takozvanu "pik oil" (nafta na vrhuncu) teoriju predstavio široj publici. On poricanje vlada i industrija o nestajanju nafte poredi sa negiranjem klimatskih promena.

"Isto je bilo i kada su naučnici pre četiri godine upozoravali na klimatske promene koje nas očekuju", kaže Džeremi Leget. Kao što i sami možete da vidite, sve se desilo baš onako kako smo mi predvideli".

Ono sa čime se ipak svi slažu, uključujući i BP, je da su potrebe za naftom enormno povećane – od 79 miliona barela dnevno tokom 2002. godine potrošnja je skočila na 84.5 miliona barela tokom 2004.

Ubrzan razvoj Kine i Indije i potrebe za gorivom u svetu znače da će biti potrebno mnogo više nafte, ali i da će ona morati da dođe iz nekog drugog izvora. To potvrđuje i istraživanje "Britiš Petrolijuma", a koje pokazuje da je potreba za naftom naglo porasla tokom poslednjih pet godina.

Danas trošimo oko 85 miliona barela dnevno, a prema podacima agencije za energiju "Inetrancionalen", ova cifra će porasti na 113 miliona do 2030.

Najviše naftnih rezervi na Srednjem istoku

Oko dve trećine naftnih rezervi smešteno je na Srednjem istoku, pa se pretpostavlja da će se zapad sve više okretati ovom delu sveta za nabavku nafte. Najveće rezerve nafte se nalaze u Iraku, Iranu, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.

Alternativni izvori nafte

Ugalj - Prema proceni postoji još oko 909 milijardi tona uglja u svetu, koje mogu da traju 155 godina. Opasnost od ovoga je što korišćenje uglja doprinosi globalnom zagrevanju.

Prirodni gas - Rezerve prirodnog gasa koje se nalaze u Sibiru, Aljasci i Srednjem istoku, trajaće 20 godina duže od postojećih rezervi nafte. Iako je čistiji od nafte, prirodni gas je ipak fosilno gorivo i emituje zagađivače. Takođe, njegovo vađenje je veoma skupo, jer mora da bude u tečnom stanju.

Vodonik - Vodonične ćelije mogu da obezbede obnovljivu i čistu energiju jer kombinuju vodonik i kiseonik, što za hemijsku posledicu ima proizvodnju struje, vode i topolote. Jedina teškoća je to što nema dovoljno čistog vodonika, a njegova proizvodnja je veoma skupa.

Biogoriva - Etanol iz kukuruza je postao popularna alternativa nafti.

Obnovljiva energija - Sve zemlje koje zavise od nafte se okreću izvorima obnovljive energije, kao što su hidroelektrane, solarna energija i snaga vetra. Nedostatak ovih izvora je mala snaga.

Nuklearna energija - Uranijum je svakako moćno sredstvo i postoje razne teorije o stvaranju nuklearnog goriva, koje se razvijaju. Jedini nedostatak je to što ovako moćno oružije može da padne u pogrešne ruke.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.