Izvor: B92, 04.Dec.2006, 13:00 (ažurirano 02.Apr.2020.)
"Na tragu masovne grobnice"
Podgorica -- Pravosuđe Srbije je na tragu otkrića najveće masovne grobnice posle Srebrenice u vezi sa zločinom u Zvorniku, kaže Vladimir Vukčević.
Prema rečima tužioca za ratne zločine Srbije, u njoj je sahranjeno između 670 i 750 ljudi. Vukčević, koji je govorio na skupu o gonjenju optuženih za ratne zločine, održanom u Podgorici, zbog interesa istrage nije mogao da iznese više detalja, ali je naveo da je reč o istrazi u vezi sa "zvorničkom grupom".
>> Pročitaj celu vest na sajtu B92 <<
Pripadnici "zvorničke grupe" osumnjičeni su da su, sa pripadnicima Teritorijalne odbrane Zvornik, naredili likvidacije oko 700 civila iz više sela opštine Zvornik, u severoistočnoj Bosni, u periodu od 1. do 5. juna 1992. godine.
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije podnelo je u avgustu ove godine zahtev za sprovođenje istrage protiv dvojice glavnooptuženih u "zvorničkoj grupi" Branka Grujića i Branka Popovića, zbog sumnje da su naredili likvidacije 700 civila iz Klisa, Šetića, Kučić Kule, Bijelog Potoka, Grbavaca, Čelišmana, Kapudrana i drugih obližnjih sela.
Civili su ubijeni u periodu od 1. do 5. juna 1992. godine u Tehničko-školskom centru u Karakaju, "Gerinoj" klanici i Domu kulture u Pilici, njihova tela su zatim sahranjivana na različitim lokacijama, a tužilaštvo raspolaže podacima o identifikaciji više od 200 ekshumiranih tela.
Problemi u procesima
Vukčević je rekao novinarima da je pravosuđe Srbije spremno da sudi za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije i da preuzme predmete od suda u Hagu.
Vukčević je rekao je i da će sumnje o ratnim zločinima pripadnika Petog korpusa Armije BiH i komandanta Atifa Dudakovića procesuirati on i vrhovni tužilac Hrvatske Mladen Bajić, ukoliko to ne želi da učini glavni tužilac BiH Marinko Jurčević. Predstavnici pravosuđa Crne Gore i Srbije takođe su naveli da su spremni da sude optuženima za ratne zločine, zločine protiv čovečnosti i genocid.
Ministar pravde Crne Gore Miraš Radović je na skupu kazao da crnogorsko pravosuđe "ima kapacitete da primeni najbolju praksu u funkciji gonjenja i suđenja za teška krivična dela". Radović je ocenio da je pravni okvir "solidan", ali da može biti i poboljšan.
Viši državni tužioci u Bijelom Polju i Podgorici Rifat Hadrović i Ranka Čarapić naveli su da je "veliki problem" u dokazivanju ratnih zločina nedostupnost svedoka domaćim sudovima.
Ranka Čarapić je, kao primer, navela deportacije bosanskohercegovačkih izbeglica 1992. godine iz Crne Gore u Republiku Srpsku, gde je u toku istraga koja "ne ide lako", jer je "veliki problem" što su svedoci na teritoriji drugih država.
Prema njenim rečima, u Crnoj Gori je pet osoba osuđeno zbog ratnih zločina protiv civilnog stanovništva.
Hrvatsko tužilaštvo traži podatke o logoru Morinj
Zamenik glavnog državnog tužioca Hrvatske Antun Kvakan rekao je da hrvatsko tužilaštvo traži od crnogorskih kolega podatke o tri predmeta o zločinima za koje se sumnja da su počinili državljani Crne Gore 1991. godine.
Kvakan je novinarima u Podgorici kazao da je jedan od tih predmeta logor Morinj nadomak Risna, dok za ostala dva nije mogao da navede detalje "zbog interesa istrage".
Zamenik hrvatskog državnog tužioca, koji u Podgorici učestvuje na skupu o gonjenju počinilaca ratnih zločina, kazao je novinarima da crnogorsko tužilaštvo "proverava određene situacije i činjenice kako bi pomoglo u "kompletiranju" predmeta Morinj.
Kvakan je naveo da će taj predmet, nakon potpune istrage, biti predat tužilaštvu Crne Gore. Hrvatsko i crnogorsko tužilaštvo su krajem jula potpisali sporazum o saradnji i gonjenju počinilaca ratnih zločina, kojim se, između ostalog, predviđa da crnogorsko tužilaštvo podiže optužnice protiv svojih državljana koji su u Hrvatskoj optuženi za ratni zločin, a nisu dostupni hrvatskom pravosuđu.
Hrvatski mediji su ranije objavili da Županijski sud u Dubrovniku vodi istragu protiv deset osumnjičenih za zločine protiv ratnih zarobljenika u logoru Morinj, kao i da nijedan od osumnjičenih nije dostupan hrvatskom pravosuđu.
