Na današnji dan objavljen sporazum Cvetković-Maček

Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Avg.2008, 02:37   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Na današnji dan objavljen sporazum Cvetković-Maček

1939. - Objavljen je sporazum jugoslovenskog predsednika vlade (Ministarskog saveta) Dragiše Cvetkovića i vođe Hrvatske seljačke stranke Vladimira Mačeka i Uredba o ustanovljenju Banovine Hrvatske. U njen sastav ušle su Savska i Primorska banovina i srezovi Dubrovnik, Šid, Ilok, Brčko, Gradačac, Derventa, Travnik i Fojnica. Veći deo tih teritorija (osim u Sremu) nikada ranije nisu bili sastavni deo Hrvatske, ni Dubrovnik. Sporazum Cvetković-Maćek kraljevska jugoslovenska vlada >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << bila je primorana da prihvati zbog ogromnog pritiska od strane Velike Britanije.

Danas je utorak, 26. avgust, 239. dan 2008. Do kraja godine ima 127 dana.

1346. - U bici kod Kresija na severu Francuske u Stogodišnjem ratu, u kojoj su trupe engleskog kralja Edvarda Trećeg porazile brojčano znatno nadmoćnije francuske teške oklopnike kralja Filipa VI, Englezi i Velšani su prvi put upotrebili samo pešadiju naoružanu ogromnim lukovima, poznatim kao "longbouz", koji su izbacivali strele na izuzetno veliku daljinu i pokazali se kao veoma ubojiti.

1541. - Sultan Sulejman Drugi osvojio je Budim i anektirao Mađarsku, koja je do 1686. bila turska provincija Budimski pašaluk. Turska je zaposela centralne i južne delove Ugarske dok su severni i zapadni deo zauvek ostali van turskih teritorija i od tada su uključeni u sklop Habzburških zemalja.

1676. - Rođen je engleski državnik Robert Volpol, prvi britanski premijer (prvi nakon proglašenja Ujedinjenog Kraljevstva). Predsednik vlade bio je od 1721. do 1742, najduže u istoriji Velike Britanije.

1723. - Umro je holandski prirodnjak Antoni van Levenhuk, koji se - mada po struci knjižar - bavio mikrobiološkim istraživanjima i otkrio do tada nepoznati svet mikroorganizama. Bruseći optička sočiva, stvorio je prve jednostavne mikroskope, čemu je potom posvetio dosta vremena i konstruisao je oko 400 mikroskopa. Rezultate istraživanja krvnih sudova, strukture kostiju, mišića, eritrocita i spermatozoida objavljivao je u izdanjima Londonskog kraljevskog društva čiji je bio član.

1740. - Rođen je francuski pronalazač Žozef Mišel Mongolfje, koji je s bratom Žakom Etjenom 1783. konstruisao prvi vazdušni balon napunjen zagrejanim vazduhom.

1743. - Rođen je francuski hemičar Antoan Lavoazije, jedan od tvoraca moderne hemije. Otkrio je da je vazduh smeša kiseonika i azota, dokazao je da je voda spoj kiseonika i vodonika, utvrdio značaj kiseonika za sagorevanje i oksidaciju, postavio Zakon o neuništivosti materije, izradio niz novih metoda za kvantitativnu hemijsku analizu. Spalivši dijamant, dokazao je da je kristalizovani ugljenik. Revolucionarni sud ga je, sa još 27 optuženih, osudio na smrt i pogubio istog dana na giljotini u maju 1794. na vrhuncu jakobinskog terora tokom Francuske revolucije, pod optužbom da je "zastupnik ubiranja kraljevskog poreza".

1883. - Počela je trodnevna erupcija vulkana Krakatau na istoimenom indonežanskom (tada Holandska Istočna Indija) ostrvu između Jave i Sumatre u kojoj je dve trećine ostrva odletelo u vazduh. U erupciji koja se čula na udaljenosti od 5.000 kilometara i pod ogromnim talasima na zapadnoj Javi, poginulo je 36.000 ljudi.

1899. - Rođen je srpski pisac Radojko Jovanović, poznat kao Rade Drainac, boem, buntovni individualista, večiti putnik, autor neposrednih lirskih ispovesti. Dela: zbirke pesama "Modri smeh", "Erotikon", "Lirske minijature", "Dah zemlje", pripovetke "Srce na pazaru", roman "Španski zid".

1906. - Rođen je američki virusolog Albert Brus Sejbin, pronalazač vakcine protiv poliomielitisa (zarazna dečja paraliza). Sejbinova vakcina, spravljena od oslabelih virusa, prvi put je masovno primenjena u Sovjetskom Savezu. Bio je profesor Medicinskog koledža Univerziteta u Sinsinatiju (SAD), potom predsednik Vajcmanovog instituta u Izraelu.

1910. - Umro je američki filozof i psiholog Vilijam Džejms, tvorac personalističke verzije pragmatizma prema kojoj u osnovi istinitog saznanja leži "volja za verovanjem". Dela: "Pragmatizam", "Principi psihologije", "Volja za verovanjem", "Eseji o radikalnom empirizmu", "Razlike u religioznom iskustvu".

1914. - Rođen je argentinski pisac Hulio Kortasar, jedan od najznačajnijih u latinoameričkoj literaturi, majstor kratke priče. Motivi igre, rituala i mita uvrstili su ga među najveća imena svetske književnosti. Dela: zbirke pripovedaka "Tajno oružje", "Kraj igre", "Sve vatre oganj", "Neko ko ovuda ide", "Toliko volimo Glendu", "Progonitelj", romani "Školice", "Manuelova knjiga", književni ogledi "Poslednja runda", "Istorija kronopija i fama", "Put oko dana za 80 svetova", putopis "Autonauti kosmoputa".

1920. - Ratifikovan je 19. amandman ustava SAD, kojim su žene dobile pravo glasa.

1934. - Adolf Hitler je zatražio od Francuske da Nemačkoj ustupi oblast Sar (pogranična oblast prema Francuskoj) koja je Versajskim ugovorom posle Prvog svetskog rata stavljena pod francusku okupaciju i privremenu upravu.

1942. - Nemačka armija je stigla do Staljingrada, gde je potom u najvažnijoj bici Drugog svetskog rata pretrpela katastrofalan poraz, koji je označio početak kraja nacističke nemačke vojne mašinerije. U okviru nemačkih trupa borili su se i hrvatski dobrovoljci (ustaše), prema procenama kod Staljingrada bilo ih je desetak hiljada.

1944. - Bugarska, saveznica Nemačke u Drugom svetskom ratu - suočena sa nadiranjem sovjetskih trupa - saopštila je da istupa iz rata.

1945. - Treće zasedanje Antifašističkog veća nacionalnog oslobođenja Jugoslavije potvrdilo je u Beogradu odluke donete posle zasedanja AVNOJ-a u Jajcu 1943. i usvojilo preporuke savezničke konferencije na Jalti. Doneta je i rezolucija o teritorijalnim pravima Jugoslavije na krajeve koji su posle Prvog svetskog rata priključeni Italiji: Slovenačko primorje, Beneška Slovenija, Trst, Istra, Rijeka, Zadar i ostrva Lastovo i Palagruža. AVNOJ je tada promenio ime u - Privremena Narodna skupština.

1972. - Otvorene su 20. Olimpijske igre u Minhenu, upamćene po napadu pripadnika palestinske terorističke organizacije "Crni septembar" na Olimpijsko selo i ubistvu 11 izraelskih sportista.

1974. - Umro je američki pilot Čarls Lindberg, koji je 1927. prvi sam avionom preleteo Atlantski okean.

1978. - Venecijanski kardinal Albino Lučani postao je papa Jovan Pavle I. Umro je 33 dana kasnije, zvanično od srčanog udara, ali je ostala senka sumnje da je otrovan.

1978. - Jan Zigmund je kao prvi Nemac poleteo u kosmos u sovjetskom brodu "Sojuz 31".

1982. - Argentinska vlada ukinula je zabranu delovanja političkih partija.

1990. - U eksploziji u jami "Dobrnja-jug" rudnika Kreka, koja je izazvala najveću katastrofu u jugoslovenskom rudarstvu, poginulo je 180 rudara.

1991. - Posle napada hrvatskih paravojnih jedinica na kasarnu JNA, počele su borbe u Vukovaru.

1993. - Predsednik Rusije Boris Jeljcin potpisao je sporazum o prijateljstvu sa Češkom, pošto je osudio invaziju armija Varšavskog pakta na Čehoslovačku 1968.

1996. - Južnokorejski sud je osudio bivšeg predsednika Južne Koreje Čun Du Hvana na smrt pod optužbom da je 1979. izveo vojni udar kojim je prigrabio vlast, a njegovog naslednika Ro Te Vua na 22,5 godine zatvora.

1997. - Frederik Viljem de Klerk, poslednji beli predsednik Južne Afrike, dao je ostavku na funkciju šefa opozicione Nacionalne partije i povukao se iz političkog života.

2003. - Izborna komisija u Ruandi saopštila je da je Pol Kagame pobedio na predsedničkim izborima u Ruandi, prvim u toj afričkoj zemlji posle građanskog rata 1994. u kojem su žtve mahom bili pripadnici manjinskog plemena Tutsi. Opozicija je odbila da prizna zvanični rezultat.

2004. - U minobacačkom napadu na džamiju u iračkom gradu Kufa, gde su se nalazile okupljene pristalice šiitskog vođe Muktada el Sadra, poginulo je 29 ljudi.

2006. - Umro je ruski umetnik Vladimir Tretčikov. Poznat po radovima koji su bili izuzetno popularni 60-ih i 70-ih 20. veka. Rođen je u Rusiji, preselio se u Južnu Afriku 1946. a četiri godine kasnije naslikao je "Kinesku devojku", poznatu i kao "Zelena dama", koja je prodata u više od pola miliona kopija. Smatra se da je ta slika prodata, u vidu printova, u više primeraka nego Da Vinčijeva "Mona Liza" ili "Suncokreti" Vinsenta van Goga. Slika je imala veliki uticaj na britansku popularnu kulturu 60-ih, a našla se i u filmu "Alfie" Majkla Kejna iz 1966.

2007. - Vrhovni politički lideri iračkih šiita, sunita i Kurda saopštili su da su potpisali sporazum o postizanju pomirenja između zavađenih grupacija u toj zemlji. Predstavnici šiita, sunita i Kurda postigli su i konsenzus o ublažavanju mera protiv bivših članova partije BAAS Sadama Huseina.

2007. - U saobraćajnoj nesreći na istoku Ugande 71 vojnik je poginuo a 41 je povređen. Udes se dogodio kada je kamion u kojem su se vojnici nalazili udario u betonsku ogradu pored planinskog puta.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.