Izvor: SrbijaDanas.com, 04.Avg.2021, 07:22

NE ZABORAVLJAMO "OLUJU"! Kod nas dan sećanja na stradale i prognane, u Hrvatskoj proslava - šta je Srbija izgubila?

NE ZABORAVLJAMO OLUJU! Kod nas dan sećanja na stradale i prognane, u Hrvatskoj proslava - šta je Srbija izgubila?

Osim što Srbija i Hrvatska različito gledaju na ovu akciju, pa čak i kada je reč o broju žrtava i onih koji su izgubili svoje domove, ovaj dan dve države različito i obeležavaju

"Vojna akcija Oluja" ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Akcija je počela ofanzivom hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća obrane na području Like, Banije, Korduna i Severne Dalmacije, gotovo bez otpora Hrvatske snage ušle su u Knin i u potpuno >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << napuštenoj kninskoj tvrđavi istakli Hrvatsku zastavu.

Danas se obeležava 26 godine od hrvatske vojne akcije "Oluja" u kojoj je ubijeno i nestalo oko 2.000 Srba, a proterano 280.000. Kao i svih prethodnih godina, u Srbiji će ovaj dan obeležiti komemoracije i sećanja na ubijene i prognane, dok će u Hrvatskoj, tradicionalno u Kninu, biti održana proslava povodom Dana pobede i domovinske zahvalnosti.

Dok su kolone izbeglica u automobilima, kamionima, traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima ulazile u Srbiju i BiH, hrvatska vojska je ulazila u napušteni Knin, u kojem je 5. avgusta istakla hrvatsku zastavu. U akciji je učestvovalo oko 130.000 pripadnika oružanih snaga sa hrvatske strane.

.

Za Hrvatsku je, kako su isticali hrvatski zvaničnici, akcija "Oluja" "veličanstvena i najveća pobeda u istoriji Hrvatske", dok je za Srbe to najveće etničko čišćenje posle Drugog svetskog rata.

Procena srpskog Komesarijata za izbeglice je da je u ovoj akciji proterano više od 280.000 Srba, dok se sa hrvatske strane ističe brojka od 90.000 ljudi.

Za Srbiju je "Oluja" najmasovnije i jedno od najsurovijih etničkih čišćenja koja su se dogodila u ratovima na prostorima bivše SFRJ. Dokumentaciono-informacioni centar Veritas objavio je imena od 2.000 Srba koji su ubijeni ili nestali u toj akciji - 65 odsto stradalih bili su civili, a najveći broj činile su starije osobe.

Od 2.000 ubijenih Srba, 1.205 su bili civili, 522 žene i 12 dece

Kako je objavila hrvatska NVO "Dokumenta", za vreme službenog trajanja operacije "Oluja" i u narednih 100 dana, pripadnici Hrvatske vojske (ili naoružane osobe) usmrtili su više stotina, a prema Hrvatskom helsinškom odboru za ljudska prava najmanje 410 civila, iako nisu pružali otpor. Spaljeno je više od 22.000 srpskih kuća. Ukupno je spaljeno, opljačkano i uništeno više od 40.000 stambenih, privrednih i pomoćnih objekata.  

Popaljeno, popljačkano i uništeno oko 40.000 stambenih, privrednih i pomoćnih objekata, među kojima su:

Do akcije "Oluja" došlo je uprkos tome što se ta oblast nalazila pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Nakon akcije hrvatske vlasti zatvorile su područje bivše Krajine, a ulaz je bio dozvoljen samo hrvatskoj vojsci i policiji, ali i hrvatskim izbeglicama iz tog područja.

Za zločine u Oluji donete su samo dve osuđujuće presude (jedna pravosnažna) i to u Hrvatskoj, dok su u Hagu optužbi oslobođena trojica hrvatskih generala.

Zbog ratnih zločina počinjenih u akciji "Bljesak" i "Oluja" Tribunal za ratne zločine u Hagu pripremao je optužnicu protiv Tuđmana, koji je preminuo 1999. U aprilu 2001. haški istražitelji saslušali su bivšeg načelnika GS Hrvatske vojske Petra Stipetića, ali je on nakon sprovedene istrage oslobođen sumnji za zločine počinjene tokom akcija "Medački džep", "Bljesak" i "Oluja".

U Haškom tribunalu sudilo se hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku za progone, deportacije, ubistva, zločine protiv čovečnosti, pljačku imovine, kršenje zakona i običaja ratovanja. Čermak je prvostepeno oslobođen optužbi, dok su Gotovina i Markač osuđeni na 24, odnosno 18 godina zatvora. Međutim, Žalbeno veće poništilo je tu presudu i oslobodilo ih optužbi.

Prema podacima NVO "Dokumenta", za 26 godine od Oluje hrvatsko pravosuđe podiglo je tri optužnice za ratne zločine nad krajiškim Srbima i to protiv ukupno sedmorice pripadnika hrvatskih vojnih i policijskih jedinica. Suđenja su rezultirala sa dve osuđujuće presude, od čega je jedna pravosnažna.

Кao istorijski dokaz namere da se Srbi proteraju i iskorene iz Hrvatske svedoče audio i video-zapisi sa sastanka na kome Tuđam izdaje naredbu:

"Srbima zadati takve udarce da oni, praktično, nestanu iz Hrvatske". 

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.