Izvor: Nezavisne Novine, 13.Mar.2017, 18:25 (ažurirano 02.Apr.2020.)
NASA hvali Splićanku koja je pronašla "izgubljeni" satelit
NASA je prije par dana objavila tekst u kojem je nahvalila splitsku naučnicu Marinu Brozović zbog njenog doprinosa otkrivanju letjelice za koju se duže vrijeme smatralo da je nestala u dalekom svemiru.
Njeno ime u posljednjih nekoliko godina je više puta bilo spominjano u domaćim i svjetskim medijima.
Prošle godine online magazin "Wired" objavio je priču o njenom radu na zaštiti Zemlje od udara asteroida. Tom prilikom Brozović je objasnila zašto >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << je važno pratiti kretanja asteroida koji prolaze blizu Zemlje te da ih je do dana otkriveno više od 95 odsto.
"Otkrivanje rashodovanih letjelica i svemirskog smeća u Zemljinoj orbiti može da bude veliki tehnološki izazov. Ali pronalaženje istih u orbiti Mjeseca još je značajno teže", piše NASA na svojim stranicama.
Optički teleskopi ne mogu da traže male objekte na blještavo svijetloj pozadini mjesečevog tla, posebno ako su mali.
Međutim, naučnici NASA-ine "Jet Propulsion" Laboratorije u Kaliforniji razvili su metode posmatranja uz pomoć radiovalova koje Mjesečev sjaj ne može da zaslijepi.
Metoda bi mogla da bude korisna u budućim misijama na Zemljinom prirodnom satelitu.
"Uz pomoć radara smještenog na Zemlji identifikovali smo NASA-in 'Lunar Reconnaissance Orbiter' [LRO] te 'Chandrayaan-1' Indijske svemirske agencije", rekla je Brozović, voditeljka NASA-inog programa.
Otkriće satelita "Chandrayaan-1" bilo je posebno zahtjevno jer su kontrolori misije posljednji put s njom bili u kontaktu 2009. godine, te jer je njena visina samo 1,5 metara.
U potrazi za sondom "Chandrayaan-1" korištena je 70-metarska antena "Goldstone Deep Space Communications Complex" u Kaliforniji. Ona je prema Mjesecu poslala moćan zrak mikrovalova koji se odbio od satelita udaljenog oko 380.000 km i završio u 100-metarskoj posmatračnici 2Green Bank Telescope" u Zapadnoj Virdžiniji.
Naučnici su znali da "Chandrayaan-1" na svojoj putanji prelazi preko Mjesečevih polova.
Međutim, na Mjesecu postoje područja čija su gravitaciona djelovanja vrlo različita.
Ona mogu značajno da promijene putanje satelita ili čak uzrokuju njihov pad.
"Chandrayaan-1" se smatrao izgubljenim.
Ali, Brozovićeva i njeni saradnici odlučili u julu 2016. da usmjere teleskop prema području oko 160 km iznad Mjesečevog sjevernog pola.
Tu su čekali u zasjedi znajući da bi sonda trebala da prođe svaka dva sata i osam minuta koliko joj treba za jedan obilazak.
Konačno su uspjeli - zabilježili su signal koji je po periodu trajanja i snazi odgovarao letjelici "Chandrayaan-1". Ipak, pokazalo se da je ciklus njenog okretanja trebalo da bude pomjeren za punih 180 stepeni, odnosno za pola kruga.
(Index.hr)
Nastavak na Nezavisne Novine...










