Izvor: Blic, 16.Nov.2016, 14:24 (ažurirano 02.Apr.2020.)
NAJVEĆI NEPRIJATELJ DALMATINACA "Ne preza ni od čega, ždere, tamani, rije, RUŠI"
Divlja svinja postala je najljući neprijatelj dalmatinskim poljoprivrednicima, koji svakodnevno sa svih strana apeluju i traže pomoć jer se, kažu, toliko nakotila na tom području da se ne bi čudili da je zateknu i u svojim kućama.
Pomoć traže poljoprivrednici s Pelješca, Brača, Hvara, Mljeta i Korčule, iz sve četiri dalmatinske županije.
Meštani pričaju da je divlja svinja gora od bolesti, kiše, grada, žega i zime zajedno.
Nakotila se toliko >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << da se ne bi čudili da im se pogosti u dnevnim boravcima, kada je, kako kažu, već prisvojila povrtnjake, vinograde, maslinjake.., piše splitska Slobodna Dalmacija.
"To je Sodoma i Gomora, to je narodni neprijatelj. Lukava je, snažna, rogopadna, divlja. I vrlo opasna. Toliko da je jedan naš lovac iz Svirača nedavno mora do ujutra da visi na stablu, jer ga je negde dole čekao razjareni vepar. Da i treba nekog svinja stvarno da ubije, kako bi se shvatilo da mi na Hvaru živimo pod terorom tog divljeg monstruma? Ona na ostrvu nema prirodnog neprijatelja. Da li treba da izazovemo puč da bi neko shvatio kakvu mi bitku bijemo", požalili su se ovom splitskom dnevniku meštani Svirče.
Oni pričaju da je divlja svinja ne preza ni od čega, ždere, tamani, rije, ruši, pričaju Bračani koji kažu da jede čak i tek ojagnjene jaganjce.
Čim se malo zadje u dalmatinsku prirodu, vreba iz bušaka, trči preko cesta, napada vozila braneći svoju prasad.
Na udaru su ljudi s kopna, no ponajviše oni s ostrva, kod kojih se toliko odomaćila bolje nego kućna mačka, piše list i dodaje da meštani sada traže izmenu zakona kako bi se znalo u čijoj su nadležnosti ovakve situacije.
Inače, prirodni neprijatelj divljih svinja je jedino vuk.
Divlja svinja najljući neprijatelj Dalmatinaca
Izvor: NoviMagazin.rs, 16.Nov.2016
Divlja svinja postala je najljuci neprijatelj dalmatinskim poljoprivrednicima, koji svakodnevno sa svih strana apeluju i traže pomoć jer se, kažu, toliko nakotila na tom području da se ne bi čudili da je zateknu i u svojim kućama...Pomoć traže poljoprivrednici s Pelješca, Brača, Hvara, Mljeta...








