Izvor: Nezavisne Novine, 12.Jul.2015, 12:48   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Muzeji »plaču« za rekonstrukcijom

BEOGRAD - Radovi na rekonstrukcijama i sanacijama Narodnog muzeja u Beogradu i Muzeja savremene umetnosti su u punom jeku ali te dvije institucije nisu jedine kojima je rekonstrukcija potrebna.

Pošto se više decenija nije sistemski ulagalo u većinu institucija kulture, ono što je potrebno uraditi sada se nagomilalo pa su potrebni veći radovi koji podrazumijevaju i veće troškove.

Muzej 25. maj je sagrađen 60-tih godina prošlog vijeka i od tada nije sistematski >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << održavan. To zdanje, napravljeno na osnovu idejnog projekta Mike Jankovića, je i najveće u kompleksu Muzeja istorije Jugoslavije koji čine i Kuća cveća i Stari muzej.

Direktorka te institucije od nacionalnog značaja Neda Knežević rekla je Tanjugu da je upravo zbog nesistematskog ulaganja situacija u kojoj se nalaze takva kakva jeste, a to je da su potrebna ogromna ulaganja.

"Potrebna je sanacija termoenegretskih i strujnih instalacija, zatim celog Muzej 25. maj koji je i najimponzatniji", dodala je ona.

Za Muzej 25. maj je potrebno oko 200 miliona dinara i, prema riječima direktorke, oni su prema strateškom planu aplicirali na konkurs Ministarstva kulture i tražili rekonstrukciju koja podrazumijeva zamjenu fasade i prozora, popravku termoenergetskih instalacija i struje.

"Iskreno se nadamo da ćemo ta sredstva dobiti, posebno zato što smo neuslovni, odnosno tokom godine ne možemo da pravimo izložbe u periodima visokih temperatura niti zimi kada je suviše hladno", podsetila je direktorka MIJ-a.

Ona je istakla da su najveći problemi u Muzeju 25. maj vlaga i problem zbog jake svjetlosti, kao i velika odstupanja između noćnih i dnevnih temperatura što ugrožava postavke.

"Sanacija bi podrazumevala da se objakat vrati u stanje u kakvom je bio kada je sagrađen 1962. godine po arhitektonskom rešenju Mike Jankovića", precizirala je Knežević.

Što se tiče Starog muzeja u njemu je sanirana struja, a završen je tender za rekonstrukciju grijejanja i klimatizacije.

Još jedna institucija od nacionalnog značaja je počela da radi na realizaciji sanacije i rekonstrukcije, a na kojoj veći radovi nisu izvođeni više od 30 godina koliko je stara i stalna postavka, a to je Etnografski muzej u Beogradu.

Sa Ministarstvom kulture su već tokom prošle godine napravljeni vrlo precizni dogovori vezani za projekat delimične adaptacije, rekonstrukcije i sanacije zdanja na Studentskom trgu.

Kompletna rekonstrukcija Etnografskog muzeja trebala bi da bude završena do 2019. godine, rekla je Tanjugu direktorka te institucije Mirjana Menković.

"Naš fokus je, u dogovoru sa Ministarstvom kulture, da se maksimalno unapredimo, odnosno da se pronađu optimalna rešenja za poboljšanje čuvanja etnografskih kulturnih dobara i da se krene u realizaciju nove stalne postavke", istakla je ona.

Etnografski muzej je za ovu godinu dobio 17 miliona dinara za raspisivanje tendera za izradu projekta za dobijanje građevinske dozvole i za projekat za izvođenje radova na zgradi muzeja koji će biti raspisan do kraja tekućeg mjeseca.

Predviđeno je da to bude završeno tokom 2016. godine, dok se za istu godinu planira kapitalna investicija koja podrazumijeva nabavku opreme za depoe, konzervatorske radionice, dokumentaciju za biblioteku, kino salu, odnosno sve one tehničke kapacitete koji će u novi, rekonstruisani prostor ući 2017. i 2018. godine.

Menković je rekla da će se raditi u fazama kako bi otklonili sve probleme i ograničenja same zgrade, a koji su vezani za novo projektovanje prostora i za njihovu prenamenu.

Prema navodima Menkovićeve u naredne četiri godine bilo bi potrebno uložiti oko 700 miliona dinara u zdanje na Studentstkom trgu "i ta sredstva su znatno niža od onih koja su izdvojena za Narodni muzej i Muzej savremene umentosti".

Takođe, rekonstrukcija podrazumijeva i okončanje pitanja naslijeđenih "podstanara" koji koriste prostorije Etnografskog muzeja, a to su štapmarija ''Čigoja'' i Udruženje dramskih umetnika i kako je kaže Menković oni će morati da napuste zgradu Muzeja.

Na pitanje Tanjuga kako će iznaći potrebni novac, direktorka je rekla da očekuje da će resorno ministarsto, posebno sektor za međunarodnu saradnju, ponuditi i druge aspekte za finansiranje tih radova, pored već postojećih vidova finansiranja.

"U međuvremenu Etnografski muzej je pokušao da pokrene rešavanje tog pitanja i napravili smo određene kontakte i predložili određene kampanje", objasnila je ona.

Međutim, u dogovoru sa Ministarstvom kulture oni su stali sa tom vrstom aktivnosti dok Ministarstvo ne proceni koja vrsta intervencija je potrebna i koliko bi to koštalo.

Takođe, Menković je podsjetila da je prošle godine raspisan tender i urađen projekat postojećeg stanja zgrade koja ima više od 6,5 hiljada kvadratnih metara.

Ona je precizirala da zbog dosadašnje neracionalizacije prostora, danas imaju "problem" da imaju ogromnu zgradu, ogroman prostor, ali da postoje i ogromne neracionalnosti u korišćenju tog prostora.

Stručnjaci muzeja koriste više od 2.000 kvadratnih metara, depoi su veličine oko 1.500 metara kvadratnih, dok je izložbeni prostor veličine oko 2.000 metara kvadratnih "i već u tom odnosu se vidi da ništa nije u redu".

Osnovna ideja je da se naprave cijeline koje će funkcionalno biti povezane. "Urađen je projekat postojećeg stanja, zatim idejno rešenje prenamenovanog prostora i sada ulazimo u novi tender", zaključila je Menković.

Kada je riječ o Istorijskom muzeju Srbije kojem je takođe neophodna rekonstrukcija Tanjug nije dobio informacije pošto direktorka te institucije Dušica Bojić "nije imala vremena".

Nastavak na Nezavisne Novine...