Muslimani najbrže rastuća populacija Evrope

Izvor: RTS, 30.Jul.2013, 21:59   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Muslimani najbrže rastuća populacija Evrope

Rezultati izveštaja koji je priredio američki Centar za istraživanje globalnog hrišćanstva o temi "Hrišćanstvo u globalnom kontekstu 1970-2020", pokazuju da se slika Evrope značajno menjala prethodne četiri decenije, tokom čega su muslimani postali najbrže rastuća populacija tog kontinenta, dok se procent hrišćana nije mnogo menjao.

U navedenom izveštaju izneseni su detalji o hrišćanskom, verskom i društvenom kontekstu u svakom od 21 regiona u svetu uz promene >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << koje su se desile ili će se desiti u periodu od 1970. do 2020. godine. Posebna pažnja posvećena je Evropi kao regionu u kojoj su se tokom prethodne decenije desile velike migracije, ratovi kao i pad komunističkih režima.

Prema rezultatima izveštaja, u periodu od 1970. do 2020. godine u svetu su u oblasti religijskog života primetne vrlo značajne promene. Jedan od najzanimljivijih podataka je činjenica da je u svetu 2010. godine bilo više vernika nego 1970. godine i takav trend će se nastaviti i do 2020. godine. Tako se, na primer, 1970. godine oko 82 odsto svetske populacije izjašnjavalo kao vernici, a 2010. godine taj broj porastao je na 88 odsto, dok se do 2020. očekuje porast vernika u svetu na 90 odsto.

"Godine 1970. u svetu je zabeležen porast agnostika i ateista kojih je u to vreme u svetu bilo oko 19,2 odsto, čemu je najviše doprinela povećana sekularizacija, posebno u Evropi, kao i komunizam u Evropi i Kini. Ali se posle pada Sovjetskog saveza 1991. godine veliki broj nevernika vratio veri", navedeno je u izveštaju.

U izveštaju je navedeno da dve svetske religije, hrišćanstvo i islam, dominiraju u oblasti verskih demografija uz naglasak da će isti trend biti nastavljen i u budućnosti.

"Zbog visoke stope prirodnog priraštaja kod muslimana u prošlosti, veliki broj muslimanske omladine sada su u godinama kada osnivaju porodice što uzrokuje značajan demografski momentum među pripadnicima te religije. Među hrišćanima je ta stopa raznolika, dok je u opadanju u Evropi, a u Africi beleži porast", pomenuto je u izveštaju.

Na primer, u Evropi je 1970. godine bilo 655 miliona hrišćana i činili su 75 odsto evropske populacije, dok je taj broj 1910. godine iznosio 94,5 posto. Takođe, na tlu Evrope 2010. godine bilo je 78,6 posto hrišćana dok se očekuje da će ih 2020. godine biti 744 miliona, odnosno 78 posto. Prema tome broj hrišćana se u prethodnih 40 godina nije znatno menjao.

S druge strane, muslimani su 1970. godine činili 2,7 posto evropskog stanovništva, dok se očekuje da će 2020. godine činiti 5,9 posto stanovnika Evrope, najviše zbog povećanih imigracija i više stope prirodnog priraštaja u donosu na pripadnike drugih konfesija.

To je ujedno i najveći procentualni porast jedne religijske grupe na tlu Evrope u prethodnih 40 godina.

Prema navedenom istraživanju, broj ateista će sa 8,2 posto iz 1970. godine pasti na 2,1 odsto do 2020, što je jedan od najvećih padova u broju pripadnika jedne demografske grupe tokom prethodne decenije. Takođe, broj agnostika zadržaće se na 13,1 posto kao što je iznosio i 1970. godine.

Prema istom izveštaju, broj hrišćanskih vernika posebno opada u južnoj Evropi gde su 1970. godine činili 87,7 posto, a 2010. godine 82,4 odsto stanovnika, dok se 2020. godine očekuje da će u tom delu Evrope činiti 81,7 posto od ukupne populacije.

Posmatrano na globalnom nivou, 1970. godine u svetu je bilo 1,228 milijardi hrišćana što je 33,2 odsto ukupne svetske populacije, 2010. godine ih je bilo oko 2,262 milijardi, odnosno 32,8 posto, dok se 2020. godine očekuje broj od 2,550 milijardi što je 33,3 posto ukupne svetske populacije.

Prema istom istraživanju, 1970. godine u svetu je bilo oko 577 miliona muslimana, te su činili 15,6 posto svetske populacije, 2010. godine oko 1,552 milijarde što je činilo 22,5 odsto stanovnika, dok se očekuje rast na 1,827 milijardi što je 23,9 posto ukupne svetske populacije, i ujedno najveći rast brojnosti jedne populacije u svijetu.

Broj agnostika će sa 14,7 odsto iz 1970. godine pasti na 8,9 odsto u 2020. godini, dok će broj budista zabeležiti rast sa 6,4 odsto iz 1970. godine na 7,1 odsto 2020. godine.

Posmatrano na globalnom nivou, ateista je 1970. godine bilo 165 miliona, odnosno 4,5 odsto svetske populacije, 2010. godine oko 136,5 miliona što je dva posto, dok se očekuje da će ih 2020. godine biti 136,6 miliona ili 1,8 posto ukupne svetske populacije. Prema navedenom istraživanju, ateisti su u odnosu na ostale verske i društvene grupe zabeležili najveći pad na globalnom nivou u broju svojih pripadnika tokom prethodnih 40 godina.

Nastavak na RTS...






Povezane vesti

Muslimani najbrže rastuća populacija Evrope, ateista sve manje

Izvor: Economy.rs, 31.Jul.2013, 01:14

Rezultati izveštaja koga je priredio američki Centar za istraživanje globalnog hriršćanstva na temu “Hriršćanstvo u globalnom kontekstu, 1970-2020”, pokazuju da se slika Evrope znatno menjala prethodne četiri decenije tokom čega su muslimani postali najbrže rastuća populacija tog kontinenta,...

Nastavak na Economy.rs...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.