Izvor: Nezavisne Novine, 23.Jun.2015, 14:30   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mršava naplata odbrane od grada

BANJALUKA, GRADIŠKA - Sistem zaštite od grada u RS bi za koju godinu mogao da bude ugrožen zbog poljoprivrednih proizvođača koji izbjegavaju plaćanje naknade za protivgradnu preventivu.

Da je riječ o i te kako prisutnoj problematici, svjedoči i podatak da preduzeće "Protivgradna preventiva RS" lani nije uspjelo da naplati ni šesti dio planiranih sredstava, a koja su, kako ističu u ovom preduzeću, mogla biti utrošena u dodatnu nabavku protivgradnih raketa.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine <<
"Prema uredbi Vlade RS, obavezu plaćanja ove naknade imaju registrovana poljoprivredna domaćinstva, a na godišnjem nivou cijena iznosi 1,80 KM po jednom hektaru. To nije velika cifra, ali se jednostavno ne plaća. Ne znam zbog čega", navodi Joviša Kovačević, direktor preduzeća "Protivgradna preventiva RS".

Prošle godine, kako on precizira, obaveze poljoprivrednika iznosile su oko 286.000 maraka, a platili su tek 15 odsto od toga. Dakle, lani su zemljoradnici, voćari i ostali poljoprivredni proizvođači ostali dužni oko 243.000 maraka.

"I ove godine naplata ide sporo. Na deset adresa poljoprivrednih udruženja uputio sam pisma i zamolbu da se to plaća, jer to nama znači puno", naglasio je Kovačević.

Kako je dodao, iz drugih izvora namiruju novac koji je trebalo da dobiju od poljoprivrednika, ali istovremeno ne prestaju s apelima na poljoprivredne proizvođače da izmire svoje obaveze, propisane zakonom.

"Ta sredstva trebalo bi da služe i za razvoj protivgradne zaštite na čitavo područje RS. Što se tiče ove sezone, ona nije ugrožena. Ali, mogla bi biti ugrožena ako bi se to dešavalo dvije godine zaredom. Tad bi to bila velika cifra", kazao je Kovačević.

Sa druge strane, Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, naglašava da se, i pored efikasnosti protivgradne zaštite, u mnogo slučajeva dešavalo da od grada stradaju usjevi.

"Vjerovatno su iz tog razloga poljoprivrednici malo više izrevoltirani, pa bi to mogao biti razlog zbog čega ovu naknadu ne plaćaju redovno", kaže Marinković.

Kako je dodao, pored svih troškova koje poljoprivrednici imaju tokom proizvodnog procesa, kao što su sjetva, izdvajanja za đubrivo, gorivo i slično, naknada za protivgradnu zaštitu, ma koliko ona bila mala, predstavlja im još jedno opterećenje.

Ipak, on predlaže da se održi sastanak predstavnika Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, te rukovodstva preduzeća "Protivgradna preventiva RS", na kojem bi bilo riječi o problemima ove naplate.

Inače, protivgradnom zaštitom su obuhvaćene 24 lokalne zajednice u BiH, od čega 22 u RS, te još opština Gradačac i Brčko distrikt. Radi se o branjenom prostoru od oko jedan milion hektara, a u planu je prekrivanje cjelokupne RS sistemom protivgradne zaštite.

Nastavak na Nezavisne Novine...