Izvor: Nezavisne Novine, 19.Mar.2017, 15:33   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mrkva, riznica vitamina

Svi volimo jesti mrkvu, kuvanu, sirovu, svejedno je. No, iako su naši stari i te kako znali za ljekovitost ovog čudotvornog ploda, današnji fastfood svijet sve više zaboravlja koliko je ona zapravo ljekovita i da se u njoj skriva prava riznica zdravlja.

Među najbogatijim je izvorima karotenoida provitamina A, uključujući alfa-karoten i beta-karoten, koji se mogu pretvoriti u aktivan oblik vitamina A koji ima blagotvorno djelovanje na vid i imunološki sistem. Karotenoidi >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << mrkvi daju narandžastu boju, ali i snažnu antioksidativnu zaštitu.

Zanimljiva je činjenica da se ona prvi put spominje u pisanim dokumentima u Staroj Grčkoj prije 2.500 godina. Stari Grci i Rimljani su je koristili u medicinske svrhe, dok ju je Hipokrat koristio u svojim receptima još 4300. godine prije Hrista.

Ako je mrkva mekana, savitljiva, napuknuta ili je na dnu korijena promijenila boju (poprimila tamne mrlje), to je znak dugog stajanja i treba da izbjegavate kupovinu.

Ako ste u nedoumici što se tiče konzumiranja mrkve, dobro ju je jesti kuvanu u istoj mjeri koliko i sirovu. Grickajući mrkvu ćete apsorbovati manje od 5% karotena, dok unosite i do pet puta veću količinu istog sastojka iz kuvane mrkve. S druge strane, kuvanjem mrkve dolazi do potpunog gubitka drugih važnih antioksidansa (polifenola), što nam govori da će termička obrada pozitivno djelovati na jedne, a negativno na druge sastojke.

Dostupnost: cijelu godinu

Čuvanje u frižideru: da

Rok trajanja: dvije sedmice u frižideru

Pripremanje: minimalno

Najbolji način pripremanja: zdravo kuvanje na pari za samo pet minuta

Mrkva (Daucus carota) pripada porodici Umbelliferae, u kojoj su i paštrnak, komorač, kumin i kopar. Biljke iz ove porodice imaju cvatove nalik na kišobran, pa su po tome i dobile ime. Postoji više od stotinu različitih vrsta mrkve koje se razlikuju po veličini i boji.

Mladu mrkvu možete kupiti u proljeće na tržnicama.

Ova vrsta ima pet puta više beta-karotena od obične mrkve.

Slađa od obične mrkve, ova vrsta ima smeđe-crveni vanjski dio i jarkonarandžasti unutrašnji dio.

Ova je vrsta blagog ukusa, tanka i bijele boje. Ima manje beta-karotena od narandžaste mrkve.

Karoten blagotvorno djeluje na suvu kožu, lomljive nokte, kosu te poboljšava vid. Mrkva daje čvrstoću zubima, kostima, štiti nervni sistem, daje vitalnost i jača otpornost tijela prema infekcijama. Odlično je sredstvo protiv zatvora i blagotvorno djeluje na rad jetre. Sok od mrkve takođe otklanja višak kiseline u želucu.

Samo neke od prednosti redovnog konzumiranja mrkve:

    smanjuje rizik od moždanog udara za 40%,

    čuva zdravlje srca i krvnih žila,

    jača imunitet,

    čisti organizam,

    štiti od nekoliko vrsta raka,

    dobra je za vid,

    pomaže kod slabokrvnosti i bolesti uzrokovanih pomanjkanjem vitamina.

Nastavak na Nezavisne Novine...