Može li reforma preživeti političke podele u Turskoj?

Izvor: Southeast European Times, 07.Apr.2010, 23:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Može li reforma preživeti političke podele u Turskoj?

Dugo očekivana reforma turskog ustava -- koja se odugovlači od vojnog udara 1980 -- postala je žarište tekuće bitke između vladajuće stranke i sekularista.

07/04/2010

Baris Jilmaz za Southeast European Times -- 07/04/10

Dok Turska razmišlja o preradi ustava, bitka za premoć između vlade Partije pravde i razvoja (AKP), koja ima islamske korene, i sekularnog pravosuđa, ostaje znatna prepreka promenama.

U ponedeljak (5. aprila), posle višenedeljne >> Pročitaj celu vest na sajtu Southeast European Times << diskusije, 265 poslanika AKP-a podnelo je parlamentu izmenjeni reformski paket. Amandmanima bi se učvrstile osnovne slobode i demokratska prava -- na primer, otežalo bi se Vrhovnom sudu da zabranjuje političke stranke.

Njima se takođe uvodi snažnija zaštita dece i žena, zabranjuje diskriminacija nad onesposobljenima i osiguravaju prava na kolektivne nagodbe za javne službenike. Pored toga, njima se utire put za podnošenje žalbi na odluke Vrhovnog vojnog saveta.

Međutim, na razočarenje liberala, paket ne sadrži ništa o otvaranju dijaloga sa turskom kurdskom manjinom. Takođe se ne pominje bilo kakva promena cenzusa od 10 odsto, kojim se sprečava ulazak manjih stranaka u parlament.

U međuvremenu, pravosuđe zemlje žestoko se bori protiv pokušaja da se ograniči njegova nadležnost. Predsednik Vrhovnog žalbenog suda Hasan Gerdžeker kaže da su te zakonske mere ravne "de-formskom paketu", a ne "reformskom paketu". Stvarni cilj je, kaže on, da se paralizuje pravosuđe.

"Te promene ... nemaju ništa sa kriterijumima EU", rekao je Gerdžeker u televizijskom intervjuu. "Ako budu usvojene, tim izmenama će se staviti tačka na odvojenost grana vlasti u našem sistemu i uvešće se monopol vlasti."

Među 29 predloženih amandmana najznačajniji su vezani za pravosuđe. Jednom posebno kontroverznom promenom dala bi se izvršnoj vlasti nadležnost za izbor deset od 17 najviših sudskih funkcija.

EU već dugo kritikuje turski pravosudni sistem. U izveštaju iz 2009. o napretku, Evropska komisija je izrazila kontinuiranu zabrinutost oko njegove nezavisnosti, nepristrasnosti i efikasnosti.

Podrška sveobuhvatnoj reformi sudova u Turskoj je velika. Međutim, tekuća politička nadjačavanja otežala su pronalaženje rešenja prihvatljivog za sve strane.

Kritičari kažu da je reformski paket AKP-a osmišljen da pomogne stranci da konsoliduje vlast pre parlamentarnih izbora 2011. i spreči pokretanje novog postupka za njeno zatvaranje.

AKP je, tvrde oni, paralizovao oružane snage raznim istragama o navodnim pokušajima državnog udara, a sada se usredsredio na pravosuđe -- koje neki vide kao "poslednji bastion" sekularizma.

AKP ima 336 od 542 mandata u parlamentu. Međutim, stranka nema 367 mesta koliko je potrebno da se amandmani proguraju bez podrške drugih stranaka. Ako ne bude u stanju da osigura dovoljno glasova, amandmani će verovatno biti stavljeni na referendum.

Takav razvoj situacije proizveo bi još veću kontroverzu, jer bi se od birača tražilo da odobre ili odbace celokupan paket, a ne promene pojedinačno.

"Kako možemo staviti osnovne slobode i prava, koji uopšte nisu za diskusiju, na referendum", piše kolumnista lista Milijet Mehmet Tezkan. "Ako glasamo protiv predloženih promena u vrhu pravosuđa [i paket propadne] da li to znači da smo i protiv bolje zaštite dece?"

Neki znaci kompromisa se pojavljuju, a glavna opoziciona Republikanska narodna partija pruža uslovnu maslinovu grančicu.

Lider CHP Deniz Bajkal u utorak je rekao da će njegova stranka podržati paket ako predsednik Abdulah Gul stavi tri kontroverznija člana -- vezana za najviše pravosuđe -- na referendum na kojem će birači doneti odluke o njima pojedinačno.

"Pokazaćemo svoju dobru volju i pomirljiv pristup do kraja" ako se Gul složi, rekao je Bajkal.

Turska najveća poslovna asocijacija TUSAID poziva Erdoganovu administraciju da radi na širokom konsenzusu.

"Ustavni paket koji nije rezultat političkog konsenzusa iskomplikovaće proces pravljenja novog ustava u budućnosti", navela je organizacija u saopštenju za medije. "Očekujemo da vladajuća stranka bude otvorena za nove ideje, dok bi opozicija trebalo da ponudi konkretne predloge koji će obogatiti debatu."

Nastavak na Southeast European Times...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Southeast European Times. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Southeast European Times. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.