„Mona Liza“ u Ženevi je originalno delo

Izvor: Blic, 29.Sep.2012, 18:01   (ažurirano 02.Apr.2020.)

„Mona Liza“ u Ženevi je originalno delo

Eksperti tvrde da je Leonardo da Vinči deset godina pre nego što je naslikao „Mona Lizu“ koja je izložena u Luvru, napravio prvu verziju te slike. Švajcarska fondacija „Mona Liza“ predstavila je juče u Ženevi sliku za koju tvrdi da je prvobitna verzija portreta čuvene dame misterioznog osmeha renesansnog majstora Leonarda da Vinčija.

Prva „Mona Liza“ je malo veća od portreta za koji znamo, boje su tamnije, a pozadina drugačija i nezavršena. Dama koja se smeši >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << je mlađa i njen osmeh je manje misteriozan. Švajcarska organizacija “Mona Liza” najavila je da će uskoro javnosti predstaviti nepobitne istorijske i naučne dokaze da je “Mona Liza iz Ajlvorta“ delo slavnog Da Vinčija i da je ona u Luvru duplikat.

“Činjenice jasno i nedvosmisleno ukazuju na autentičnost ovog remek-dela”, ističu u fondaciji, navodeći da je Da Vinči očigledno naslikao jednu mlađu i jednu stariju Lizu Gerardini, suprugu bogatog firentinskog trgovca Frančeska del Đokonda.

Slika, za koju stručnjaci tvrde da je nastala između 1503. i 1505. u Firenci, nešto je šira od one u Parizu i prikazuje ženu u gotovo identičnoj pozi, istog enigmatičnog osmeha i sličnih proporcija kao i na čuvenom portretu.

Kako prenosi Rojters, slika mlađe Mona Lize pronađena je 1913. u jednom dvorcu u Engleskoj. Sliku je otkrio engleski kolekcionar Hju Blaker nešto pre Prvog svetskog rata u kući jednog plemića u Somersetu.

Posle njegove smrti kupio ju je Henri Pulicer i čuvao je u švajcarskoj banci. Slavni Pulicer preminuo je 1979. godine nakon čega je sliku nasledio njegov švajcarski poslovni partner koji je umro pre dve godine. Tada je platno otkupio međunarodni konzorcijum.

Martin Kemp, profesor sa Oksforda, tvrdi da je nemoguće da je „Mona Lizu iz Ajlvorta“ naslikao Leonardo, jer to nije njegov stil. Ističe kako na slici dosta toga ne valja, počevši od pejzaža. Ovo nije prvi put da čuvenu sliku okružuju kontroverze.

OŠTEĆENJA I KRAĐE

Slika je 1911. ukradena iz muzeja, a nađena je dve godine kasnije u Italiji. Na Mona Lizu su posetioci muzeja bacali kiselinu, kamenje, prskali je bojom u spreju i pokušavali da je unište gađajući je suvenirima, ali je Đokonda, kako poznatu sliku još nazivaju, svaki put ostala neoštećena.

SLOVA U OČIMA

Detaljnim analizama slike, uz upotrebu savremene tehnologije, ekipa stručnjaka je u očima Mona Lize otkrila slova L i S. Pričalo se da se L odnosi na Lizu Gerardini. Ipak, inicijali se odnose na umetnika i njegovog učenika.

OTKOPAVANJE ĐOKONDE

Već spomenuti Silvano Vinčeti odlučio je da iskopa ostatke Lize Gerardini del Đokondo, žene koja je verovatno pozirala ili inspirisala umetnika. Sertifikat o smrti Lize Gerardini, otkriven 2007. U aprilu ove godine, Vinčeti je najavio da namerava da pronađe dugo grobnicu, da izvrši iskopavanja, izoluje sve kosti koje odgovaraju starosti i polu Lize Gerardini, potvrdi to putem DNK analize, sklopi fragmente lobanje, rekonstruiše joj lice. U maju 2012. godine tim je počeo iskopavanja. Pronađena je lobanja koja je pripadala ženskoj osobi, ali je rekonstrukcija bila nemoguća.

ĐOKONDA JE MUŠKARAC

Jedna od najoriginalnijih je da je lice Mona Lize zapravo lice muškarca.

- Sliku je Leonardo stvarao dvadesetak godina - rekao je profesor Silvano Vinčeti. Tvrdio je da je na slici lice istog muškarca koje je Leonardo naslikao i na “Poslednjoj večeri”. On je Salai, Leonardov učenik i sluga. Za velikog umetnika Salai je radio 25 godina.

METAFORA ZAVISTI

Umetnik Ron Pikirilo je tvrdio da je rešio misteriju uočivši na slici nešto što niko pre njega nije video. On je pronašao glave lava, majmuna i bika u oblacima iznad Mona Lizine glave. Životinjske likove otkrio je slučajno, položivši sliku bočno, kao što stoji u uputstvima navedenim u dnevnicima Leonarda da Vinčija. Pikirilo kaže da njegov pronalazak otkriva da je Mona Liza zapravo metafora zavisti.

EKSHUMACIJA LEONARDA

Pre dve godine grupa italijanskih naučnika nameravala je da ekshumira posmrtne ostatke Leonarda da Vinčija. Nadali su da će moći da rekonstruišu Leonardovo lice i reše jednu od najvećih misterija u istoriji umetnosti - da li je Mona Liza neka vrsta autoportreta. Telo čuvenog slikara je ipak ostalo netaknuto.

Povezane vesti: Predstavljena “prvobitna” verzija “Mona Lize”, stručnjaci skeptični Prvobitna verzija "Mona Lize" u četvrtak pred novinarima Italijani traže nazad "Mona Lizu" Španska Mona Liza "mlađa i svežija" od pariske Restauracijom uništili Da Vinčijevu sliku od 190 miliona evra

Nastavak na Blic...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.