Izvor: Blic, 28.Feb.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mladić u Hagu ili sankcije Srbiji

Mladić u Hagu ili sankcije Srbiji

Iako je naša zemlja oslobođena optužbe za genocid, u Srbiji nema mesta za slavlje. Odluka Međunarodnog suda u Hagu da svi optuženi za ratne zločine moraju biti izručeni, a pre svih Ratko Mladić, jeste obavezujuća i, ukoliko se ne ispuni, naša zemlja može da snosi ozbiljne posledice.

Garant za izvršenje te presude, upozoravaju eksperti međunarodnog prava, jeste Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) i mora se poštovati >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << bez pogovora. Ukoliko se te obaveze ignorišu, po povelji i statutu UN, Savet bezbednosti mora da interveniše.

- SB UN ima čitav spektar različitih kaznenih mera, bilo da su političke, ekonomske, vojne ili ma koje druge vrste - navodi Milan Paunović, profesor međunarodnog prava.

I za Vojina Dimitrijevića, profesora međunarodnog prava i bivšeg ad hok sudiju Međunarodnog suda pravde, najvažnija je činjenica da pozivi Srbiji da sarađuje sa Tribunalom više nisu samo apeli međunarodnih institucija, već direktna obaveza po presudi Međunarodnog suda pravde.

- Ako se ta presuda ne izvrši kako treba, može se umešati Savet bezbednosti. Ako on donese odluku da je država kriva, odnosno da je dužna da ozbiljno pristupi izvršenju, onda će Srbija biti u velikom kršenju obaveza prema SB UN - rekao je Dimitrijević.

Portparol Stejt departmenta Šon Mekormak izjavio je da Svetski sud pravde ne smatra Srbiju odgovornom za genocid, ali da je smatra odgovornom što nije iskoristila svoj uticaj na bosanske Srbe da bi se sprečio genocid u Srebrenici.

Srbija se takođe smatra odgovornom za izostanak saradnje sa Haškim tribunalom jer toj instituciji nije izručila Ratka Mladića, što predstavlja kršenje konvencije o genocidu.

'Srbija bi stvarno trebalo da preduzme korake koje od nje traži međunarodna zajednica da bi doprinela procesu zaceljenja, a odgovorni za tu vrstu zločina budu izvedeni pred lice pravde', rekao je Šon Mekormak.

Srbija će vrlo teško moći da izvrda ovu odluku i, kako procenjuje izvršni direktor Jukoma Milan Antonijević, u kratkom roku moraće da pruži konkretne rezultate.

- Ukoliko ne uradimo ono što se od nas očekuje, Savet bezbednosti može da pokrene ma koju meru od bogatog spektra koji mu je na raspolaganju - kaže Antonijević.

Ipak, ova presuda će, veruju naši sagovornici, primorati Srbiju da izađe iz svog tehničkog, paralelnog sveta i nateraće je da nastavi život u realnom, normalnom okruženju.

- Neko u Srbiji će morati da preuzme odgovornost i učini korak ka normalizovanju odnosa - ubeđen je Antonijević.

Za razliku od njega, Vesna Petrović, direktor beogradskog Centra za ljudska prava, ne može da predvidi akciju vlasti.

Iskustvo i dosadašnja istraživanja ovog sektora podsećaju je da naša država nema običaj ispunjavanja međunarodnih obaveza i učvršćuju njena uverenja da vlast ne razume šta znači biti član neke međunarodne organizacije. Kako je Petrovićeva objasnila, ukoliko ne ispunimo svoje obaveze uslediće politički pritisak i moguće su sankcije raznih vrsta. Njih, prema mišljenju naših sagovornika, ne treba shvatiti olako.

Tanja Nikolić Đaković

Odluka opasna za RS?

U višeslojnoj presudi najvišeg organa UN, kao njen najopasniji deo profesor međunarodnog prava Milan Paunović izdvaja onaj kojim se utvrđuje genocid u Srebrenici, na osnovu presude generalu Krstiću. Ova presuda Međunarodnog tribunala može se iskoristiti, zaključuje on, za donošenje političke odluke o ukidanju Republike Srpske. Poruku da RS treba ukinuti kao genocidnu državu juče su ponovo poslali političari iz Sarajeva, ali i pojedine bošnjačke organizacije.

Tome se usprotivio Dušan Janjić, direktor beogradskog Foruma za etničke odnose, koji je rekao da ne stoji teza da je RS odgovorna za genocid u Srebrenici na način kako je tumače političari u Sarajevu, jer RS nije bila tužena strana u sporu pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu. Mesić: Ići na direktan sporazum sa Srbijom

Političari, javnost i mediji u Hrvatskoj izražavaju veliko nezadovoljstvo zbog presude Međunarodnog suda pravde u Hagu po tužbi BiH protiv SCG za genocid. Još ranije, dok se iščekivala ova presuda, u Hrvatskoj se isticalo da će ona imati 'važan instruktivni karakter', s obzirom na sličnu tužbu koju je pre devet godina podnela i Hrvatska. Sada je postalo jasno da ta tužba ima još manje šanse na uspeh.

Predsednik Mesić nije previše iznenađen presudom iz Haga pa, kao i neki pravni stručnjaci, smatra da Hrvatska ima slabe šanse da uspe sa svojom tužbom. On predlaže da se pravda, makar kada je reč o materijalnoj šteti, pokuša delimično zadovoljiti direktnim sporazumima među državama, možda na sličan način koji su nedavno započele Hrvatska i Crna Gora. Dr Ivan Šimonović, pravni zastupnik Hrvatske u sporu protiv SCG, smatra da je Hrvatska u težem položaju od BiH jer ni u jednoj haškoj optužnici zločini srpske strane nisu definisani kao genocid.

Po mišljenju Žarka Puhovskog, sud je obesmislio je princip komandne odgovornosti, pa on pita: 'Ako Srbija nije odgovorna, zašto je Milošević išao u Hag?'

Advokat Anto Nobilo smatra da 'nema nikakvog izgleda da Hrvatska dobije spor jer ni u Vukovaru nije počinjen genocid prema definiciji međunarodnog prava'.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.