Mišković traži trajno vraćanje pasoša

Izvor: Prva.rs, 23.Jan.2014, 19:43   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mišković traži trajno vraćanje pasoša

Miškovićeva odbrana smatra da je jemstvo od 12 miliopna evra u kešu, koje je letos položio sudu, dovoljna garancija da će se odazivati na sve pozive suda.

U nastavku suđenja u Specijalnom sudu sudija Vladimir Vučinić saopštio je da će sud o tom zahtevu odlučiti sutra. Za tu odluku potrebno je da konsultuje tužioca za organizovani kriminal.

Mišković je u kratkom obraćanju rekao da je zbog nedavnog odbijanja suda da mu vrati paoš kako bi išao u Holandiju na službeni >> Pročitaj celu vest na sajtu Prva.rs << put pretrpeo ozbiljne probleme u poslu.
“Ustav mi garantuje da mogu da putujem a moje osnovno sredstvo za rad je pasoš Ja sam izuzetak u ovom procesu a ne želim to da budem, samo želim svoja prava", rekao je Mišković kome je danas nastavljeno suđenje zbog optužbi da je sa saradnicima oštetio putarska preduzeća za 16.95 miliona dinara, a budžet Srbije za 472 miliona dinara.

Vlasnik "Delta holdinga" pušten je 23. jula iz pritvora da se brani sa slobode na osnovu jemstva od 12 milona evra u dinarskoj protivvrednosti, koje je uplatila njegova kompanija.

Miškoviću je privremeno oduzet pasoš i određena mera zabrane napuštanja boravišta, uz obavezu javljanja Policijskoj upravi za grad Beograd - PS Savski venac, svakog prvog radnog dana u mesecu.

Krajem decembra bio mu je odobren trodnevni put u London, a sredinom januara sud mu nije odobrio da otputuje u Holandiju.
 
Đurašković negira krivicu
Vlasnik “Nibens grupe” Milo Đurašković negirao je danas u Specijalnom sudu u Beogradu da je zajedno sa vlasnikom "Delta Holdinga" Miroslavom Miškovićem, njegovim sinom Markom i još osmoro optuženih zloupotrebama oštetio putarska preduzeća za ukupno 16.95 miliona evra, a budžet 472 miliona dinara.

Đurašković je tokom izlaganja odbrane u Specijalnom sudu u Beogradu rekao da su putarska preduzeća u njegovom vlasništvu bila u ekspanziji sve do 2009. kada su Putevi Srbije prestali da izmiruju svoje obaveze, a dugovi počeli da se gomilaju, kao i da su Miškovići godinu dana ranije izašli iz tog posla.

Tokom detaljnog izlaganja odbrane Đurašković je ispričao da su privatizacijom putarskih preduzeća 2003. godine - kupovinom PZP Niš, i dobrim rezultatima, njegove ambicije, kako je rekao, počele da rastu.

Želeo je da kupi PZP Beograd, koje je bilo lider i najveće putarsko preduzeće u Srbiji sa bilansom zarade na godišnjem nivou 50 miliona evra.

Prema njegovim rečima, da bi mogao da nastupi na tenderu morao je da obezbedi partnera u konzorcijumu.
“Pričao sam sa Miroslavom Miškovićem dobio pozitivan odgovor. Napravljen je konzorcijum u kom je 48 odsto imao “Delta M” 51 odsto PZP NIŠ i jedan odosto “Emisio broker”. Na tom tenderu smo dali najbolju ponudu i kupili 70 odsto PZP Beograd. Iste godine 2005. kupljeno je i PZP Bačka put Novi Sad.

Ukupna cena isplaćena drzavi je 42 miliona evra”, rekao je Đurašković.

Tih pet preduzeća formirlao je Nibens grupu, koja je zapošljavala 3.000 hulji, u startu je zarađivala 80 miliona evra, a za godinu dana čak 250 miliona evra, napomenuo je on.

U toku 2006. godine konzorcijum je preuređen tako što je Delta M ostao sa jedan odsto a PZP sa 99, jer Delta M više nije želela više da investira u putarska preduzeća. “Ali, na moju inicijativu nastavljeni su razgovori da se PZP Niš dokapitalizuje.

Dogovoreno je da se preko Mera Invest preduzeća, u vlasništvu Marka Miškovića, izvrši dokapitalizacija emisijom akcija koja je iznosila oko devet miliona eura”, rekao je Đurašković.

Dobar rad Nibens grupe, kako je naveo, privuklo je interesovanje austrijske firme Štrabag koju je lično u Beču posetio tokom 2007. u čijem je vlasništvu sa 33 odsto učestvovao Oleg Deripaska (ruski tajkun).
“ Deripaska je želeo da investira u putarska preduzeća i rekao mi je na sastanku, na kom nije bio Mišković, da želi da kupi najmanje 70 odsto Nibens grupe, ili celo preduzeće”, ispričao je Đurašković.

"Mene je međutim, zaminimala dalja vizija te grupe. Ja još nisam bio zaokružio tu grupu, zanimala me je nisko gradnja, mostovi, tuneli , železnica..", ispričao je Đurašković navodeći da je odbio prodaju preduzeća Deripaski, iako se Miškovići s tim nisu slagali.

On je zbog toga Miškovićima ponudio da otkupi njihove akcije, što su oni prihvatili.

Revizorksa kuća KPMG iz Londona je procenila da je stvarna vrednost Nibens grupe 300 miliona evra, a on je Miškovićima za njihov udeo od 41 odsto, prodao za 30 miliona evra.
Početak kraja putarskih preduzeća počeo je kada su se 2008. akumulirali dugovi Puteva Srbije prema njima.

Đurašković je objasnio da je zbog tih dugova započeo razgovore sa Ministrom Velimirom Ilićem, ali da su te godine bili izbori i da je u avgustu formirana nova vlada.

Novi ministar Milutin Mrkonjić preuzeo je funkciju i ovi razovori se obnavljaju s njim, direktorom Puteva Srbije Zoranom Drobnjakom I savetnikom premijera izvesnim Nikezićem.
“Ali su ovi razgovori krenuli u lošem pravcu. Oni su pričali da u budžetu nema para za te obaveze, da će dug biti pod lupom da se razmišlja o likvidaciji Puteva Srbije...na kraju smo se dogovorili da se dug reprogramira u 12 polugodišnjih rata.

“Međutim stvorila se rupa u bilansima Nibens grupe od oko 70 miliona evra...Tad počinje borba za opstanak Nibens grupe. Zbog otpisa tog duga putna privreda je doživela rak ranu u i vrlo će se teško oporaviti”, smatra nekadašnji prvi putar Srbije.

On je podsetio i na druge probleme koji su pratili krah rada njegovog preduzeća, a to su ekonomska kriza, zaustavljanje građeniske industije...

Prilikom kontrole UPK -a 2011. pregledani su svi papiri i nisu ocenjeni kao krivično delo, ali u decembru 2012. jesu, napopmenuo je Đurašković.
On je prisustnog tužioca u sudsnici upitao da li bi bilo propadanja Nibens i ovog procesa da nije bio uhapšen 2011. zbog slučaja FAM Kruševac, zbog kog je proveo 11 meseci u pritvoru.

Đurašković je drugooptuženi u tom procesu i jedini je još u kućnom pritvoru sa elektronskom narukvicom oko noge preko koje se prati da li poštuje zabranu napuštanja stana, dok se ostali brane sa slobode.

Miroslav Mišković je krajem decembra završio izlaganje svoje odbrane, I tokom tri dana detaljno je negirao sve navode optužnice koja ga tereti da je sa saradnicima zloupotrebama oštetio putarska preduzeća za 16,95 milijardi dinara, a utajom poreza budžet za 472 miliona dinara.

Mišković stariji je položio jemstvo od 12 miliona evra u kešu u zamenu za pritvor, a njegov sin Marko je založio nekretnine vredne 3.3 miliona evra za odbranu sa slobode.

Proces iz sudnice I danas su pratili domaći i strani posmatrači kojima je obezbeđen prevod o trošku vlasnika "Delta holdinga", po odobrenju suda. U pitanju su strani pravni eksperti koji međutim nemaju nikakvu procesnu ulogu u ovom postupku.



Đurašković optužuje vrh DS-a za progon i propast Nibensa
U nastavku suđenja Đurašković je optužio je čelnike Demokratske stranke za propast putarskih preduzeća, tvrdeći da su ga ucenjivali, vršili pritisak i na kraju uhapsili.

"Ja smatram da je politički uticaj kriv za urušavanje Nibens grupe. Sve je počelo 2010. godine, kada je napravljen konzorcijum za posao izgradnje severnog kraka Koridora 10, kada su počeli i politički pritisci", rekao je Đurašković, kome se sudi zbog sumnje da je sa Miroslavom Miškovićem, njegovim sinom Markom i još osmoro optuženih oštetio putarska preduzeća.

"Dušan Petrović, koji je u to vreme imao veliki uticaj, tražio je od mene da u konzorcijum firmi ubacim preduzeće “Interkop Šabac” i da ono bude nosilac posla. Ja se sa tim se nisam slagao kao ni predstavnici ostalih firmi u konzorcijumu, jer to preduzeće nije zadovoljavalo uslove, nit je bilo referentno", ispricao je Đurašković izlažući svoju odbranu.

Petrović im je posle toga, kako je naveo, poručio da je “to državni interes”. 

Ubrzo je upozoren da su instrukcije da Interkop Šabac bude nosilac tog projekta, "stigle direktno sa Andrićevog venca, od tadašnjeg predsednika Borisa Tadića i njegovog savetnika Mikija Rakića”, a da je istovremeno finansijska policija ušla u Nibens, napomenuo je Đurašković.

On je dodao da o pritiscima i ucenama mogu da posvedoče i direktori njegovih preduzeća, ali i bivši ministri Milutin Mrkonjić i Oliver Dulić.

Sve to je dovelo do njegovog hapšenja 2011. godine za kruševačku fabriku maziva FAM, posle čega je krenuo i krah Nibensa.

Nastavak na Prva.rs...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Prva.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Prva.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.