Izvor: Blic, 10.Okt.2006, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Miloševićevi kadrovi i dalje vladaju tajnom službom

Miloševićevi kadrovi i dalje vladaju tajnom službom

BEOGRAD - Zamenik načelnika Pete uprave BIA koja je zadužena za potragu za Ratkom Mladićem je čovek koji je učestvovao u debeovskoj obradi praćenja Ivana Stambolića. Drugi bezbednjak, koji je šefovao u 'obradi Stambolića', sada je načelnik Uprave za prisluškivanje, dok Upravom za međunarodnu saradnju danas rukovodi čovek kome su na sto stizali svi izveštaji o praćenju Slavka Ćuruvije, saznaje 'Blic' u >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << bezbednosnim strukturama bliskim BIA.

Ovakva kadrovska politika pokazuje da Bezbednosno-informativnom agencijom i dalje vladaju ljudi iz Miloševićevog vremena.

- BIA se nije očistila od ljudi iz Miloševićevog vremena. Stari kadrovi koji su upetljani u praćenje ljudi koji su potom ubijeni i dalje su na ključnim mestima najvažnije bezbedsnosne agencije. Ti položaji im daju veliku moć. Do njih dolaze informacije koje su za sve ostale najstroža službena tajna, oni rukovode najosetljivijim državnim akcijama - tvrdi izvor 'Blica'.

Kadrovi na koje se oslonio Rade Bulatović, međutim, nisu izvučeni iz naftalina. Oni su, od 5. oktobra 2000. bili na ključnim položajima u Službi i imali rukovodeću ulogu i dok su Državnom bezbednošću rukovodili Goran Petrović, Andrija Savić i Miša Milićević. Tako je, za poslednjih šest godina, Državna bezbednost službovala pod tri vlade i četiri direktora, ali je suštinski samo izdvojena iz MUP-a, promenila ime i prekrštena u Bezbedonosno-informativnu agenciju.

Zločini

Svi srpski političari, u vreme dok su bili Miloševićeva opozicija, ukazivali su da je Služba inspirator, organizator i izvršilac mnogih zločina. I posle pada Miloševića, prvi demokratski ministar policije javno je govorio da je istraga mnogih zločina došla do vrata DB-a i da se dalje nije moglo. Šest godina kasnije, ta vrata su i dalje zatvorena, a Služba, kao najčvršći stub Miloševićevog režima, ostala je netaknuta.

Do sada jedine presude u kojima su kao krivci navedeni ljudi iz DB-a su one za ubistvo Ivana Stambolića i atentat na Vuka Draškovića u Budvi.

Stambolić je otet i ubijen 25. avgusta 2000. Dva meseca ranije, 15. juna, izvršen je atentat na Draškovića. Za ova dva zločina osuđeni su Radomir Marković, Milorad Ulemek Legija i Dušan Maričić Gumar, Milorad Bracanović, oficir za vezu i udarna petorka iz JSO.

Istrage, ali i mnogi sudski procesi drugih ubistava, od zločina na Ibarskoj magistrali, ubistva Ćuruvije, atentata na Zorana Đinđića, ubistva Momira Gavrilovića, ali i mnoge druge, vode ka vratima Službe.

Petog oktobra na čelu Službe bio je Radomir Marković sa zamenikom Nikolom Ćurćićem i pomoćnicima Frankom Simatovićem Frenkijem, Brankom Crnim i Mišom Vilotićem.

Marković je pravosnažno osuđen na 15 godina za ubistvo Stambolića i atentat na Vuka Draškovića u Budvi i sudi mu se i za četvorostruko ubistvo na Ibarskoj. Sa Ćurćićem, Crnim i Milanom Radonjićem optužen je i za odavanje službene tajne.

Šefovi najznačajnih uprava u to vreme bili su Miša Nikolić, Milan Đurović, Radiša Roskić i izvesni Stojanović, dok je oficir za bezbednost u JSO, udarnoj pesnici DB-a, bio Milorad Bracanović. Beogradskim centrom šefovao je Milan Radonjić, takođe optužen za atentat na Ibarskoj, dok je njegov zamenik bio Veselin Lečić, kasnije oficir bezbednosti u JSO.

Na čelu kontraobaveštajnog odeljenja beogradskog centra bio je Goran Živaljević, kasnije unapređen u zamenika načelnika BIA, dok je Drugim odeljenjem rukovodio Miša Milićević, potom šef BIA u vreme ubistva Đinđića. Na čelu Trećeg odeljenja nalazio se Stevan Basta, svedok u procesu protiv Markovića koji je priznao da je aktivno učestvovao u praćenju Draškovića uoči atentata na Ibarskoj i u Budvi.

Posle konstituisanja prve demokratske vlade u januaru 2001. godine, samo je Radomir Marković smenjen i uhapšen. Deo njegovih prvih ljudi je penzionisan, a većina zadržana u Službi pod novim šefovima Goranom Petrovićem i zamenikom Zoranom Mijatovićem.

Nezamenljivi

Ni taj tandem nije sproveo ozbiljne reforme. Stari kadrovi su samo zarotirani. Milorad Bracanović je postavljen za načelnika Uprave za prisluškivanje, a Veselin Lečić, bivši Radonjićev pomoćnik, zauzeo je mesto u 'beretkama'. Lečić je na suđenju za ubistvo premijera Đinđića svedočio u korist Zvezdana Jovanovića, optuženog da je ubio premijera.

U njihovo vreme ubijeni su bivši pripadnik JSO-a Zoran Ristović Prika i funkcioner Službe Momir Gavrilović.

U novembru iste godine, posle pobune JSO, na insistiranje Legije, Petrović i Mijatović su smenjeni, a za novog načelnika postavljen je Andrija Savić. Zamenik je Milorad Bracanović. Oni 'reformišu' DB u BIA, ali u Službu vraćaju stare, 'proverene' kadrove od pre 5. oktobra. Savić je smenjen dva meseca pre ubistva Đinđića, a na njegovo mesto postavljen je Miša Milićević. Zamenik je Goran Živaljević. I njihova reforma ostala je samo na rotacija starih kadrova - Radiše Roskića, Miše Nikolića, Slaviše Miloševića koji je bio kadar Jovice Stanišića, Mirka Vujadinovića... Većina tih ljudi ostala je u Službi i u mandatu Radeta Bulatovića.

Ekipa 'Blica' Raspustiti službu

- Srbijom vlada Državna bezbednost sa Miloševićevim kadrovima koji su ostali u Službi. Oni štite jedni druge i to je već deo kontinuiteta - kaže za 'Blic' Danica Drašković.

Ona navodi da su 'krivi svi oni koji su učestvovali u praćenju ljudi koji su ubijeni jer su ćutali i nisu to prijavili.

- Nijednom od tih ljudi nije mesto u BIA. Služba, ovakva kakva je, mora da bude raspuštena. Iz nje moraju da se najure svi koji su u njoj radili u vreme ratova i političkih ubijanja i da se onda zaposle novi, mladi ljudi - kaže ona. Politička volja uslov za sve

Profesor Bogoljub Milosavljević, stručnjak u oblasti reformi službi bezbednosti, ukazuje na to da postoje dva osnovna modela reformi bezbednosnih službi.

- Jedan je češki i po njemu se, praktično, službe raspuštaju i prave se potpuno iznova i to u našem slučaju ne bi bila velika šteta i problem. Drugi je da se zaista otvore ti dosijei i te službe očiste od ljudi koji su umešani u razne kriminalne aktivnosti. Mislim da je ovaj drugi recept moguć i izvodljiv. Mada ni prvi nije nemoguć.

Milosavljević podseća da su i jedan i drugi model izvodljivi ukoliko ima političke volje -kaže Milosavljević.

Nastavak na Blic...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.