Izvor: Blic, 03.Dec.2003, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

'Miloševićeva Srbija' dovodi strane turiste

'Miloševićeva Srbija' dovodi strane turiste

Kada je u junu 2001. godine izručen Haškom tribunalu , bivši predsednik Srbije Slobodan Milošević ironično je nazvan 'najuspešnijim izvoznim produktom Srbije' zbog uslovljavanja stranih donacija njegovim izručenjem. Dve godine kasnije, Slobodan Milošević mogao bi da postane razlog dolaska stranih turista u Srbiju i na taj način pomogne pospešivanju turističkih prihoda zemlje.

Na nedavno održanom Sajmu turizma >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << u Londonu, jedna beogradska turistička agencija ponudila je stranim turistima obilazak 'Miloševićeve Srbije' i razgledanje bombardovanih zgrada u Srbiji. Prema procenama turističkih radnika, takva ideja izazvala je veliko interesovanje bogatih stranih turista. Japanci, Šveđani, Nemci zainteresovani su za obilazak lokacija povezanih sa našom skorijom istorijom. Turizmolozima je odmah sinula ideja da uz takozvanu Miloševićevu turu na turističkom meniju mesta ima i za aranžmane koji bi podsetili na Srbiju iz vremena bivše SFRJ, posebno na vreme vladavine Josipa Broza Tita.

- Ne treba bežati od toga. To je naša prošlost. Mislim da bi trebalo ponuditi strancima da obiđu ono po čemu smo na nama najinteresantnijim tržištima poznati, a to je svakako naša novija prošlost - kaže za 'Blic' Milica Čubrilo, direktor Turističke organizacije Srbije.

Čubrilo dodaje da je velikom broju stranaca još interesantna naša nedavna prošlost i da turistima treba dati da vide ono što žele.

- Ako je Tito sahranjen u Beogradu, zašto da Kuća cveća bude otvorena dva puta nedeljno po nekoliko sati. Ako ima interesovanja trebalo bi dopustiti strancima da odu tamo. Ma šta neko mislio politički, kada stranac dođe i kaže da želi da vidi gde je Tito sahranjen, treba ga odvesti tamo. Uostalom mnoge zemlje na svetu su napravile turističke atrakcije od svoje istorije - kaže Čubrilo.

U Turističkoj organizaciji Srbije kažu da je dosta toga potrebno promeniti da bi se na turizmu u Srbiji moglo zaraditi. Među prioritetima navodi se određivanje ciljnih grupa potencijalnih turista. Za svaku grupu potrebno je napraviti poseban program. Prema pokazateljima, sve je više stranaca koji dolaze u Srbiju. Deo njih dolazi u posetu svojim srodnicima koji kod nas rade, a deo na vikend odmor ili na proputovanju. Sa dobrom turističkom ponudom, utiscima koje ponesu iz Srbije, moglo bi se privući dosta ljudi iz njihovog okruženja. Zbog toga turizmolozi moraju raditi na iznalaženju programa kojima bi se takvi gosti privukli. - Mi ne možemo nuditi Srbiju uopšteno kao potencijalnu turističku destinaciju. Potrebno je odrediti koju grupu šta interesuje. Istovremeno treba pratiti i kakva je privredna infrastruktura kraja koji se nudi turistima. Da li ima restorana, hotela i ostalih pratećih sadržaja - navodi Čubrilo i dodaje da je potrebno raditi i na poboljšanju imidža zemlje.

- Mi smo u saradnji sa Ministarstvom za ekonomske odnose sa inostranstvom odredili smernice na koji način to treba uraditi i uskoro bi trebalo da bude raspisan tender na kojem će biti izabrana agencija za odnose sa javnošću koja će raditi na unapređenju našeg imidža u zemljama koje nas najviše interesuju, a to su najznačajnije zemlje Evropske unije - navodi Čubrilo.

Ona dodaje da se svakom tržištu treba pristupiti na poseban način i da u Velikoj Britaniji na primer ne mogu da se reklamiraju pogodnosti lovnog turizma da se ne bi okrenulo javno mnjenje protiv takve ponude.

- Naše ciljno tržište su prvenstveno Velika Britanija, Nemačka, Italija i Rusija i za svaku od tih zemalja je potrebno izabrati poseban pristup. Ne treba zaboraviti da nas u tim zemljama ne pamte kao turističku destinaciju zbog prirode već zbog skorih događaja i ne treba da čudi interesovanje za ture po 'Miloševićevoj Srbiji' - kaže direktorka Turističke organizacije Srbije.

Na turističkom sajmu u Londonu kao turistička ponuda predstavljeno je i ono što bi u Srbiji bilo interesantno strancima, a to su banje, jednodnevni izleti iz Beograda. Prema istraživanjima koje je Turistička organizacija Srbije napravila, najveći broj turista je u prethodnom periodu boravio u Beogradu, dok su druge delove Srbije posećivali kroz organizovane izlete.

- Ono što se nudi i što strance interesuje su tura po Dunavu, obilazak manastira ili neke istorijske ture koje se odnose na spomenike rimske i otomanske vladavine - kaže Čubrilo.

Ona navodi da je sledeće leto velika mogućnost za zaradu od turizma u Srbiji, budući da se očekuje veliki priliv stranaca koji će proći kroz Srbiju na putu za Grčku, gde se sledeće godine održavaju Olimpijske igre.

- Mi smo već sada napravili nekoliko programa. Mislim da ne bi trebalo da jedina zarada bude od putarine koju će taj veliki broj stranaca platiti. Planirali smo da im pomognemo tako što ćemo im dati mogućnosti da iskoriste programe boravka u Srbiji - kaže Čubrilo.

Ona navodi da se ti programi kreću od programa boravka u Srbiji osam sati, što predviđa samo proputovanje i obrok na preporučenom mestu, do boravka od nekoliko dana koji uključuju izlete, odlazak na planinarenje ili posetu istorijskim znamenitostima.

Jedan od problema sa kojim se turisti suočavaju u Srbiji je neadekvatna signalizacija na putevima. Prema rečima Milice Čubrilo, to je tematika kojom se bavi Ministarstvo saobraćaja, ali da je deo problema i na turističkim organizacijama. Boris Drenča Bez evidencije gde turisti idu

- U bivšoj Jugoslaviji statistika boravka stranih turista u zemlji bila je u nadležnosti Saveznog zavoda za statistiku. Oni su imali podatke o interesovanju i destinacijama na koje su strani turisti išli, tako da je bilo lako planirati. Na osnovu tih podataka moglo se predvideti šta im je najinteresantnije - kaže Milica Čubrilo, direktor Turističke organizacije Srbije, i dodaje da to sada nije slučaj.

- Mi sada imamo samo broj turista koji dolaze u zemlju, ali gde idu i koja su im najveća interesovanja ne znamo. Zbog toga smo morali da naručimo istraživanja od privatne agencije kako bismo utvrdili šta turiste najviše interesuje.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.