Izvor: Piplmetar.rs, 01.Mar.2024, 20:31

Metoh prvog ženskog manastira u Srbiji dar je velike dobrotvorke




Nedugo nakon Oktobarske revolucije monahinje iz daleke Rusije došle su u tadašnju Srbiju. Upravo one se smatraju zaslužnima i za obnovu ženskog monaštva u našoj zemlji

U periodu kada je tadašnja Srbija obnovljena, fruškogorski manastir Kuveždin bio je prvi srpski manastir koji je funkcionisao kao ženski manastir.
I upravo je taj manastir i bio pokrovitelj beogradskog manastira Vavedenja, >> Pročitaj celu vest na sajtu Piplmetar.rs << koji se nalazi u naselju Senjak.
Zanimljiv je podatak da je Persida Milenković, velika dobrotvorka, zaslužna za gradnju ove svetinje i to zato što joj se, prema legendi koju navodi “Vikipedija”, u snu javilo da treba da izgradi svetinju baš na toj lokaciji. Podsećanja radi, rođena Šapčanka, Persida je zajedno sa mužem Ristom Beogradu ostavila i zdanje današnje Matematičke gimnazije, ali i crkvu posvećenu Svetoj Trojici u beogradskom naselju Kumodraž, kao i zemljište u Tabanovačkoj ulici, na kome je bilo izgrađeno sirotište.
Obnova ženskog monaštva u Srbiji Nedugo nakon Oktobarske revolucije, monahinje iz daleke Rusije došle su u tadašnju Srbiju. Upravo one se smatraju zaslužnima i za obnovu ženskog monaštva u našoj zemlji.
Najpre su monahinje manastira u Lesni upravljale fruškogorskim manastirom Hopovo, da bi nedugo nakon toga obnovile i manastir Kuveždin, takođe na Fruškoj Gori i dale ga na upravu srpskim monahinjama, navedeno je na zvaničnom sajtu manastira Vavedenje.
Gradnja beogradskog manastira Na dan 10. avgusta 1935. godine su osveštani temelji za gradnju manastira Vavedenja u Beogradu, da bi ova svetinja bila osvećena nakon nešto više od godinu dana, i to 25. oktobra naredne godine.
Foto: arkivi / akg-images / Profimedia


Interesantno je pomenuti da su ostaci nekadašnjeg hrama otkriveni kada je započeta gradnja, ali da nije utvrđeno preciznije o kakvoj svetinji se radi. Međutim, ono što je privuklo naročitu pažnju u to doba bilo je otkriće svešteničke odežde, koja je bila netruležna.
U periodu između 1972. i 1982. godine je Dušan Mihajlović, akademiski slikar, uradio živopis ove svetinje, koju su projektovali Ivan Rik, arhitekta iz Rusije i njegov saradnik, mada se i Pavle Petrović pominje kao jedan od ljudi zaslužnih za izradu projekta ove svetinje.
Zanimljive ikone manastira Vavedenje Ikona Lesninske Bogorodice, koja je štitila monahinje manastira Lesna u tadašnjoj Rusiji (danas Poljska) i danas se čuva u manastiru Vavedenja, te se smatra njegovom zaštitnicom.
Iako se u ovoj beogradskoj svetinji čuva i ikona Presvete Bogorodice “Zografska-akatistna”, ikona Pokrova Presvete Bogorodice posebno privlači pažnju vernika, zbog jednog neobičnog događaja. Naime, u periodu kada su ustaški vojnici zapalili i poharali manastir Kuveždin na Fruškoj Gori, zapaljena je i ta ikona. Međutim, u momentu kada je vatra pristigla do rize Presvete Bogorodice, požar se jednostavno ugasio.
Još je jedna ikona koja se čuva u manastiru Vavedenje posebno zanimljiva. U pitanju je ikona koju je ovoj svetinji darovao ava Justin Popović i na kojoj je prikazan sveti Nikolaj Miriklijski, a koja se “sama vremenom obnovila”. Za tu ikonu, koja je izrađena u tehnici ulje na platnu Ava Justin je prorekao da će “prosijati i obnoviti se uz tople i suzne molitve monahinja ove svetinje”.
(Ona.rs)
Pošaljite nam Vaše snimke, fotografije i priče na broj telefona +381 64 8939257 (WhatsApp / Viber / Telegram).
Video: U manastiru Rakovac farbaju crvena jaja

Ona.rs zadržava sva prava nad sadržajem. Za preuzimanje sadržaja pogledajte uputstva na stranici Uslovi korišćenja.


Opširnije
Izvor: Telegraf.rs

Nastavak na Piplmetar.rs...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Piplmetar.rs. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Piplmetar.rs. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.