Mera po volji merača

Izvor: Politika, 17.Avg.2007, 12:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mera po volji merača

Terase, lođe, balkoni i verande idealne su površine za manipulaciju konačnim podatkom koje je zapravo površine stan koji kupujete. Naime, kupci često u oglasima mogu da primete da nekoliko različitih agencija oglašavaju stanove slične kvadrature. Vrlo često će pomisliti da se radi o različitim prostorima, posebno ako se i cene razlikuju. Nakon puno izgubljenog vremena i novca (jer za te podatke morate pozvati agenta lično, a on je obično dostupan na mobilnom telefonu), kupac će na kraju >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << zaključiti da se radi o istom stanu.
Najčešći razlog zašto agencije ne oglašavaju iste podatke za isti stan jeste svesna manipulacija podacima (mnogo ređe neznanje agenta) da bi cena kvadrata stana izgledala niža, bez obzira na to što Zakon o oglašavanju zabranjuje dovođenje kupca u zabludu. Da se ovakve stvari ne bi dešavale u primeni su standardi koji su napravljeni sa ciljem jednoobraznog izračunavanja površina. - Površinu stana čini zbir podne površine zatvorenih i otvorenih površina uz primenu odgovarajućeg koeficijenta za obračun. Otvorene površine su lođe, balkoni, terase, verande. I zatvorene i otvorene površine izražavaju se u kvadratnim metrima sa dva decimalna mesta, a mere se između finalno obrađenih površina zidova. Ukoliko se merene površine uzimaju između neobrađenih površina zidova onda se tako izračunate moraju umanjiti za tri odsto - kaže Lepa Petković, direktor agencije za promet nekretnina "Lahesa d.o.o".

Otkako je osnovan Zavod za standardizaciju koristilo se nekoliko standarda, tj. koeficijenata za obračun. Pod zatvorenim površinama, prema svim dosad postojećim standardima, smatraju se stambene površine koje se obračunavaju koeficijentom 1.00. Od godine izgradnje stana zavisi po kom standardu će se računati površina stana.

Po standardima iz 1966. godine, za otvorene površine primenjuju se sledeći koeficijenti: zatvorene površine (potkrovlja) do dva metra visine imaju koeficijent 0.20; zatvorene površine (potkrovlja) od dva metra visine imaju koeficijent 0.35; lođe otvorene najviše sa dve strane imaju koeficijent 0.75; pokrivene terase, otvorene najmanje na tri strane - 0.50; balkoni i nepokrivene terase - 0.25.

Po standardima iz 1995. godine otvorene površine se, međutim, računaju ovako: lođa (zatvorena sa tri vertikalne strane) po koeficijentu 0.60 (nepokrivena) ili 0.80 (pokrivena); balkon-lođa (zatvorena sa dve vertikalne strane) 0.40 nepokrivena, 0.60 pokrivena; balkon-terasa (zatvorena sa jedne vertikalne strane) - 0.20 nepokrivena, 0.40 pokrivena.

Po standardima iz 2002. godine površinu stana čini zbir zatvorenih i otvorenih površina (koeficijent je, dakle, za obe 1.00), osim kod potkrovlja gde površina do visine 1,50 metara ne ulazi u kvadraturu. Pojedini investitori u ukupnoj ceni kalkulišu nižu cenu za otvorene površine.

– Na primer, uzmimo da je zatvorena površina stana (grejna) 70 kvadratnih metara; terasa (natkrivena) pet kvadrata. U ugovoru o kupoprodaji ovaj stan bi po standardima iz 1966. godine imao površinu 72,50 m2 (koeficijent za terasu 0.50): u oglasu bi bilo 72 (T) ili zbog zaokruženja 73 (T). Po standardima iz 1995. godine 72,00 m2 (koeficijent za terasu 0.40): u oglasu bi bilo 72 (T), a po standardima iz 2002. godine 75,00 m2 – u oglasu bi bilo 75 (T) ili za sva tri slučaja bi moglo da stoji 70+5T. Međutim, ovakav stan će najčešće biti oglašen: 72+5 ili 72+T, ili za poslednji podatak 75+T – pojašnjava Lepa Petković.

Koliko je važno da u oglasu stoje pravi podaci vidi se iz sledećeg primera: kupac ima stan od 66 kvadratnih metara grejne površine, a želi da kupi veći za 7-8 kvadrata. Po načinu kako je oglašen stan iz primera, on bi mogao da zaključi da je ovo odgovarajući prostor za njega, bez obzira na to što je ovaj stan stvarno veći za samo četiri kvadratna metra od postojećeg. Iz tih razloga je važno da kupac poznaje šta znači redukovana površina (obračunata koeficijentom manjim od 1.00) i da insistira na tačnosti podataka postavljanjem sledećih pitanja: koja kvadratura stoji u ugovoru o kupoprodaji ili otkupu, odnosno na koliku je površinu stan uknjižen; kolika je površina lođa, terasa ili balkona, a kod potkrovlja kolika je podna površina da bi stekao predstavu kolike su kosine – zaključuje naša sagovornica.

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.