Izvor: B92, 13.Dec.2017, 15:59 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Menja se 19 direktora: "Neke škole ne znaju zašto postoje"
U toku je postupak smenjivanja četiri direktora zbog vršnjačkog nasilja u školama kojima rukovode.
To je rekla pomoćnica ministra prosvete zadužena za osnovno i predškolsko obrazovanje Vesna Nedeljković, uz napomenu da se očekuje smenjivanje 15 direktora srednjih i osnovnih škola po osnovu nepoštovanja zakona koji predviđa odlazak u penziju sa 65 godina.
"Dva direktora srednjih škola, jedan direktor osnovne škole i jedan predškolske ustanove biće smenjeni >> Pročitaj celu vest na sajtu B92 << zbog vršnjačkog nasilja koje se dogodilo u njihovim ustanovama", kazala je novinarima u Beogradu Nedeljkovićeva.
Ona je navela da je, pored pomenutih direktora, u postupku smenjivanja još troje.
Ministar prosvete Mladen Šarčević ocenio je da je direktor "ključna osoba" ali da će biti "selektovani, birani i obučavani", a da je uloga ministarstva da proveri kvalitet rada.
"Spremamo se da smenimo jednu grupu direktora, ja sam dao naloge pomoćnicima gde god se nije poštovao zakon, počev od toga ako nisu otišli u penziju a imaju 65 godina, da se pokrene procedura i protiv sekretara... Znamo gde su te sprege moći. I gde god se nisu ponašali u skladu sa zakonom i tamo gde traje ispitivanje nekih procesa ići će sporije", naveo je Šarčević.
On je najavio i strožu kontrolu sekretara škola, kao i da se neće tolerisati kašnjenje nastavnika na časove.
"Imate dobre škole koje sjajno rade, a imate škole u koje kada uđete ne znate zašto postoje", rekao je ministar.
On je rekao da ima malo prosvetnih inspektora - oko 30. "Ako uzmemo u obzir da neki rade loše, ima ih i manje", dodao je ministar.
Šarčević je najavio da će se raditi na novom Zakonu o naučno-istraživačkoj delatnosti i dodao i da će u narednih mesec dana biti raspisan privremeni konkurs za naučno-istraživačke projekte.
Državni sekretar Vladimir Popović najavio je da će predloženi konkurs za nauku trajati dve godine i najavio da će vrlo brzo biti objavljen i registar istraživača.
On je kazao da je dugoročni cilj da od 1. januara 2020. godine bude potpuno drugačiji način finansiranja nauke - kombinovano institucionalno i projektno finansiranje - po kome će zaposleni istraživači u institutima dobijati fiksni deo plate (oko 70 odsto) a ostalo će biti projektno finansirano.
Popović je kazao i da je povećan budžet za nauku u odnosu na prošlu godinu i da će biti veći za oko 13 odsto.
Od toga će oko pet odsto biti upotrebljeno za plate, dok će ostala sredstva biti upotrebljena za materijalne troškove.