Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 01.Avg.2019, 15:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Marković: Nije dobro da rođendan jedne države bude etničko čišćenje

Srpski i hrvatski istoričari Predrag Marković i Hrvoje Klasić povodom godišnjice "Oluje" slažu se da je to tema koja će proizvoditi različite interpretacije u javnosti dveju zemalja i društava, da je patnje bilo na obe strane,ali je, prema oceni Markovića, nepobitna činjenica da je "Oluja" izbrisala čitav jedan narod (srpski), koji je faktički nestao sa svojih vekovnih ognjišta.

"Oluja je državotvorni praznik za Hrvatsku, a za Srbiju je to dan kada je faktički nestao >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << Teslin narod. Zvaničan karakter praznika je primetan kod Hrvata, a to je tragičan događaj za Srbe. Žao mi je što hrvatska država insistira na tome kao na svom rođendanu. Za budućnost bi bilo bolje da se proslavljaju manje konfrontirajući datumi. Nije dobro da rođendan jedne države bude etničko čišćenje", istakao je Marković za televiziju N1.

On dodaje da je u istoriji najsvetlija hrvatska bitka bila bitka na Sutjesci, u kojoj je, prema njegovim rečima, poginulo više Dalmatinaca, nego Crnogoraca.

"Ali, problem je što je to bila zajednička bitka jugoslovenskih naroda, a u Hrvatskoj se, posebno na desnici, distanciraju od svega što je zajedničko sa drugim narodima. To je mnogo svetliji događaj od mračnog i čudnog kakav je Oluja", naveo je Marković.

Srpska država, kako kaže on, odavno učestvuje u Vukovaru na proslavi pada/oslobođenja tog grada.

"Treba imati empatiju, ali, u krajnjem ishodu hrvatske izbeglice (proterane pre ratnih dejstava 1995. godine kada se desila Oluja) su se vratile kućama i ipak je posledica Oluje da je srpska zajednica nestala u tim krajevima. Teško je meriti i jednu i drugu patnju, na dugu stazu, Oluja je izbrisala jednu zajednicu", poručio je Marković.

Kada je reč o odgovornosti političkih elita za trenutno stanje u odnosima dve zemlje, Marković smatra da političari jesu delimično i donekle odgovorni, ali da postoji duboko u narodu netrpeljivost prisutna kod nekih grupa.

"Na primer, veterani u Hrvatskoj dramatično utiču na tok politike, i političari u borbi za glasove često povlađuju i tim ekstremističkim glasovima", kaže on.

Potrebno je, smatra Marković, da se okrenemo budućnosti i prosperitetu, jer, ističe, samo prosperitet smanjuje tenzije među narodima.

Hrvatski istoričar Hrvoje Klasić kaže da "Oluja" nije nikakav rođendan Hrvatske, da je problem što većina ljudi ne želi da čuje punu istinu o tom događaju, te da nije "Oluja" jedini događaj koji opterećuje odnose dve zemlje.

Smatra i da će ti događaji, kojih je, kako kaže, sve manje, nastaviti da opterećuju odnose, "dokle god se prema prošlosti odnosimo tako da iz nje uzimamo samo ono što nam treba za svoje dnevnopolitičke motive".

"To nije nikakav rođendan Hrvatske. Ono što je meni problematično sa Olujom je što većina ljudi ne želi čuti punu istinu. Svako ima delić svoje istine. Tu dolazi do izražaja da je najbitnije od kad nešto počinje. Za Hrvate je to legitimna akcija sa oslobodilačkim karakterom i tu priča staje, za Srbe tu priča počinje i niko ne gleda šta je bilo pre ili posle", navodi Klasić za N1.

Klasić ističe da je jednom prilikom u Beogradu govorio o prognanicima iz Hrvatske, napomenuvši da godinama ukazuje na potrebu komemoracije žrtvama srpskog naroda u Hrvatskoj, obeštećenja žrtava...

"I, svi su mi pljeskali dok sam to govorio. A onda sam stao i rekao, u pravu ste kad govorite o prognanim Srbima, o zapaljenim kućama, o ubijenim civilima srpskim. Ali, šta ste vi radili kad se '91 godine to isto događalo vašim susedima Hrvatima, kad je sa područja Krajine proterano isto toliko Hrvata, kad su zapaljene i opljačkane hrvatske kuće i ubijani hrvatski civili. I nastao je muk. Gde je vaša empatija bila tada, gde je sada", rekao je Klasić, dodavši da se moraju imati isti aršini kada su u pitanju ljudski životi i sudbine.

Klasić ne negira da je većini Hrvata, i rukovodstvu tadašnje Hrvatske bilo drago što Srbi odlaze, ali da je kod rukovodstva krajiških Srba postojala neka vrsta planske evakuacije stanovništva.

Koliko nam, kaže, političari ne daju perspektivu i budućnost, toliko misli da su odnosi bolji među naučnicima, novinarima, sportistima, običnim ljudima...

"Problem je što se političke elite i pravosudne elite vraćaju na teme iz prošlosti, jer ne može biti da za zločine nakon Oluje, za stotine ubijenih ljudi, opljačkane kuće, imate jednu ili dve presude u Hrvatskoj. Čitav niz elita u obe zemlje je odgovoran za situaciju koju danas imamo", zaključio je on.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...