Malo Beograđana zna za Dan grada

Izvor: Blic, 14.Dec.2010, 01:20   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Malo Beograđana zna za Dan grada

U čast oslobodilaca Beograda iz Prvog srpskog ustanka, koji su 13. decembra 1806. godine osvojili Beogradsku varoš, juče su položeni venci na Karađorđev spomenik na Svetosavskom platou. Ovo je samo jedan od važnijih datuma koje ispisuje duga i burna istorija Beograda. Svojevremeno je dan prestonice obeležavan 20. oktobra, a već sedam godina dva datuma u aprilu obeležavaju se kao glavna gradska svetkovina.
>> Pročitaj celu vest na sajtu Blic <<
Od mnogih datuma koji su ostavili trag u istoriji grada teško je izdvojiti jedan koji bi većina osećala kao svetkovinu svog grada. Za Beograd, jedan od najstarijih gradova u Evropi sa raznolikim političko - društvenim uređenjima, bilo je i teže da usvoji svoj dan.

Sećanje na zajedničku akciju Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i jedinica Crvene armije, koje su 20. oktobra 1944. godine oslobodili Beograd nakon četvorogodišnje nemačke okupacije, sve do 1997. godine obeležavan je kao Dan Beograda kada su polemike oko "pravog” dana prestonice, koje su vođene i godinama unazad, postale glasnije. Ipak, konačna odluka o najvećoj gradskoj svetkovini doneta je krajem 2002. godine kada su dani od 16. do 19. aprila postali zvanični Dani Beograda.

Slovensko ime Beograd prvi put je pomenuto 16. aprila u devetom veku u pismu pape Jovana VIII bugarskom knezu Borisu, dok je 19. aprila 1867. poslednji turski komandant Ali Riza - paša simbolično predao ključeve knezu Mihailu Obrenoviću i Beograd više od tri veka okupacije ponovo postao srpski grad.

- Teško je odlučiti koji datum uzeti za dan grada. Najvažnije godine za Beograd jesu 1806. godina kada je Karađorđe oslobodio Beogradsku varoš, ali i 1867. kada je Mihailo Obrenović dobio Beogradsku tvrđavu na upravljanje. Ali, važni datumi se vezuju i za vreme kralja Dragutina ili njegovog brata Milutina, despota Stefana Lazarevića, a važan je i datum iz 9. veka kada je prvi put spomenuto slovensko ime Beograd - kaže istoričar Čedomir Antić.

Prema njegovim rečima, 20. oktobar izabran je bez dva preduslova "niti je 1944. stvoreno dugotrajno, novo političko - državno uređenje, a nije uzet u obzir ni teror revolucije koji je usledio nakon oslobođenja”.

- Totalitarni režimi ulagali su mnogo više energije i novca u stvaranju svesti i sigurno je da većina o 20. oktobru zna više nego o aprilskim svečanostima. Međutim, za razliku od nekih tradicionalnih i verskih praznika koji su voljom naroda opstajali protivno volji komunističkog režima, u vezi sa 20. oktobrom nije postojala veća narodna podrška da se on i zadrži - dodaje Antić i ističe da su Dani Beograda legitiman izbor napravljen tako da trajno upućuju na tradicije moderne srpske države.

Centralna proslava u aprilu dobro je odabrana i prema mišljenju istoričara Predraga Markovića.

- Ispravno je da se obeležava 20. oktobar, ali kao Dan oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu. Najpravilniji izbor za obeležavanje Dana Beograda ipak je april jer je u tom mesecu povezano nekoliko datuma koji su važni za Beograd - kaže Marković.

Važne godine za Beograd

- oko 630. godine Sloveni osvojili Singidunum

- 1284. godine Srpski kralj Dragutin dobija od ugarske krune Beograd, koji tada prvi put dolazi pod srpsku vlast

- 1316. godine Dragutinov brat Milutin oružano osvaja Beograd

- 1403. godine Pod despotom Stefanom Lazarevićem Beograd postaje prestonica srednjovekovne Srbije

- 1808. godine Otvorena Velika škola u Beogradu

- 1840. godine Otvorena prva pošta u gradu

- 1883. godine Uvedene prve telefonske linije u Beogradu

- 1884. godine Sagrađena železnička stanica i železnički most na Savi

- 1892. godine Puštena u rad prva vodovodna mreža u gradu

- 1893. godine Uvedeno električno osvetljenje

- 1894. godine Krenuo prvi električni tramvaj

- 1967. godine Održan prvi BITEF

ANKETA: Kada se proslavlja Dan Beograda?

David Ćosović (26), sportski menadžer

„Mislim da bi Vidovdan istovremeno mogao da se slavi i kao dan Beograda. To je veliki istorijski datum, važan za naš narod i bio bi odgovarajući i kao praznik prestonice.

Ivana Mihajlović (27), turizmolog

„Dan Beograda mogli bismo slaviti kao dan kada su simbolično predati ključevi Beograda ili na dan oslobođenja Beograda od Turaka. To su istorijski datumi presudni za prestonicu.

Nata Kovačević (18), učenica

„Nemam konkretnu ideju kojim datumom bi se mogao slaviti dan Beograda. Mislim da to treba biti neki datum prijemčiv za mlade, ne istorijski, nego nešto vezano za književnost ili slično.

Dragica Stojanović (56), ekonomista

„Rođena sam Beograđanka i nikada se dan Beograda nije slavio. Datum otvaranja novog mosta preko Ade Ciganlije, o čemu je i "Discaveri” izveštavao, bio bi idealan za obeležavanje dana prestonice.

Goran Marković (19), kuvar

"Ne znam da li se dan Beograda uopšte obeležava. Možda bi baš 16. april, kao dan kada je prvi put pomenuto ime našeg grada, trebalo svečano obeležavati.

Dušan Spasojević (20), student

„Koliko znam, mi ne obeležavamo dan Beograda. Dobar datum za to bio bi 14. februar, Sretenje, kada je podignut Prvi srpski ustanak i datum kada je donešen Sretenjski ustav.

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.