Izvor: Nezavisne Novine, 07.Feb.2017, 09:22   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Majstorske plate inženjerski san

BANJALUKA - Zanatlije u Srpskoj mjesečno u prosjeku zarade oko 1.500 KM, a oni koji su zbog vještine i iskustva na dobrom glasu u novčanik stave i do 2.500 o čemu mogu da sanjaju čak i inženjeri.

Iako je opšta slika o zanatima godinama unazad potcjenjivačka i mladi mahom hrle na fakultete, majstori tvrde da dobro žive i da su njihove usluge uvijek tražene.

Keramičar i parketar iz Banjaluke koji je želio ostati anoniman ističe da se već 18 godina bavi ovim >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << poslom i da je uvijek bilo posla.

"Hranim četvoročlanu porodicu i živimo više nego solidno. Mrtva sezona su januar i februar ali u ljetnim mjesecima, kad je više posla mogu nešto novca ostaviti i sa strane. Uglavnom radim po kvadratu i dnevno zaradim do 120 KM", kaže on.

Dodaje da kvadrat laminata postavlja za tri, a pločica za deset KM.

"Kad ugovorim veći posao i treba mi pomoćni radnik problem mi je naći čovjeka koji će sa mnom raditi, jer niko neće da zasuče rukave iako plaćam dnevnicu 30-35 KM i hranu", žali se ovaj majstor.

Posla ima i za banjalučkog vodoinstalatera Ranka K. koji tvrdi da majstori koru hljeba mogu zaraditi i u blagostanju i u krizi.

"Ljudi me znaju čekati dva-tri dana jer ne mogu stići da ispopravljam sve ventile, sifone, bojlere i instalacije po Banjaluci. Telefon mi dnevno zazvoni i do deset puta zbog intervencije, a malo je dana kad mogu odmarati", ističe ovaj majstor, koji ne želi otkrivati koliko zaradi, ali kaže da mu privatni posao obezbjeđuje ugodan život.

Majstorski hljeb godinama jede i zidar iz Gradiške Ratko B. koji se na svoje zanimanje nikada nije požalio.

"Dnevno u prosjeku zaradim oko 60 KM, a ako pogodim veći posao kući donesem znatno više novca. Uglavnom ugovaram poslove sa uključenom hranom i materijalom kako bi mi ostala čista zarada. Izdržavam četvoročlanu porodicu i ništa nam ne nedostaje", priča ovaj zidar.

Među onima koji su dobro plaćeni su i automehaničari, moleri, koji za krečenje uzimaju od 0,80 do marke po kvadratu, a stolari na teren ne izlaze bez 40 KM. Dobre plate za naše uslove zarađuju i električari, majstori za grijanje, monteri, serviseri klima, frizeri, kuvari…

Direktor Zanatsko-preduzetničke komore Jovica Bratić ističe da dobri majstori zarađuju poput inženjera, a nemali broj njih na svoj konto upiše i veće cifre.

"Dnevnica majstora u prosjeku je od 60 do 70 KM, a ako je posao osjetljiviji dnevno zarade i do 100 KM. Najlošiji majstor danas može zaraditi 50 KM ", tvrdi Bratić.

On navodi da dobar majstor ne može ostati gladan i ističe da to mladi nažalost ne shvataju jer se iz godine u godinu sve manje đaka odlučuje da upiše neki zanat.

"Biti dobar majstor je velika stvar budući da to obezbjeđuje siguran posao i prihode, ali naše škole nemaju dovoljno novca da investiraju u radionice, pa đaci iz škole izlaze bez zanata u rukama", naglašava Bratić.

Rezultat toga je, ističe Bratić, da se dobar zidar, tesar ili biger u Banjaluci ne može naći ni za dnevnicu od 60 KM, jer su svi već zauzeti.

"Zanatstvo se godinama urušava jer mladi misle da je sramota biti zanatlija. Rečenica “uči školu da budeš gospodin i ne radiš ništa” se duboko ukorijenila u naš narod, a kad nam u kući curi voda vodoinstalatera čekamo nekoliko dana jer je zatrpan poslom", ističe Bratić i dodaje da ljubitelji te krilatice s druge strane obijaju vrata biroa za zapošljavanje.

Rad na crno

Jovica Bratić ističe da je u majstorskom poslu najveći problem što većina njih radi na crno i većina ostaje bez penzije i zdravstvenog osiguranja.

"Ovdje vlada epidemija rada na crno, ali inspekcija ima problem i nemoćna jer majstore ne može pronaći na radnom mjestu. Razgovarao sam sa mehaničarima, autolakirerima i brojnim drugima, ali ljudi kažu da se ne prijavljuju zbog prevelikih obaveza",kaže Bratić i dodaje da će se majstori registrovati i vratiti u legalne tokove tek kad budu smanjene obaveze.

Majstorske zarade

Postavljanje pločica – 10 KM po kvadratu

Postavljanje laminata – 3 KM po kvadratu

Krečenje – 0,80 do 1 KM po kvadratu

Dnevnica zidara – 60 do 70 KM

Izlazak stolara na teren – 40 KM

(Capital)

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.