Izvor: Nezavisne Novine, 11.Mar.2018, 20:19   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Majkić: Optički skeneri u izbornom procesu

Na posljednjoj sjednici Predstavničkog doma PS BiH usvojen je u prvom čitanju Prijedlog zakona o dopunama Izbornog zakona BiH, čiji su predlagači poslanici SDP-a i SBB-a. Nova parlamentarna većina na nivou BiH je uključila sve stranke pozicije (izuzev HDZ-a) i sve stranke opozicije (izuzev SNSD-a) i tako se brzo dogovorila, iako danima prije toga nije mogla postići saglasnost ni o jednom ozbiljnijem pitanju.

Ključna izmjena Izbornog zakona BiH odnosi se na uvođenje optičkih >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << skenera u izborni proces, rezultati izbora će se evidentirati na osnovu izvoda iz optičkih skenera, CIK BiH propisuje proceduru koja omogućava da određeni birački odbor ili više njih može, uz skeniranje, obaviti i ručno brojanje. Međutim, ako bi rezultati ručnog brojanja i skeniranja bili različiti, CIK bi vršio ponovno prebrojavanje u glavnom centru za brojanje. Zakonom se, pored ostalog, uvodi biometrijsko očitavanje otiska prsta kao način identifikacije glasača, te pokrivanje video-nadzorom svakog biračkog mjesta u kojem se odvija proces glasanja. Sve je to uvertira za potpuno elektronsko glasanje u BiH.

Ipak, način na koji se pristupilo donošenju ovog zakona u Predstavničkom domu PS BiH, hitan postupak za ovako složeno zakonsko rješenje i nevješta obrazloženja predlagača mogu se smatrati krajnje upitnim. Iako proces lobiranja za ovaj projekat traje duže od pet godina, ono što je potpuno jasno je da se konstantno povećavao broj izlobiranih političkih partija, kao što je bilo evidentno da postoji mnogo nedorečenosti i dilema da li će uvođenje novih tehnologija u izborni proces zbog smanjenja krađa izbornih glasova omogućiti još opasniju krađu - kreiranje izbornog rezultata jednih u korist drugih. Zato je najbolje sagledati kako to rade druge zemlje sa stabilnom demokratijom.

 U svim državama Evrope izbori se posljednjih deset godina obavljaju na tradicionalan način, samo "papir i olovka". U Njemačkoj je Ustavni sud proglasio neustavnim i zabranio upotrebu elektronskih uređaja. Treba napomenuti da je u Evropi osam država bilo uvelo elektronsko glasanje kao pilot projekat ili u potpunosti. U četiri evropske države taj projekat nije nastavljen (Irska, Italija, Norveška i Ujedinjeno Kraljevstvo), u dvije zemlje došlo je do potpunog prekida korišćenja uređaja za elektronsko glasanje (Holandija i Njemačka). U samo dvije zemlje trenutno se koriste uređaji za elektronsko glasanje, u Belgiji i Francuskoj, ali ne u cijeloj državi. U Francuskoj se koristi u svega nekoliko gradova. U Belgiji elektronsko glasanje koristi se samo u Flandriji i regiji glavnog grada Brisel, dok se u Valoniji koristi samo u nekoliko opština. Ključni razlozi zbog kojih su neke evropske države donijele odluke da ne nastave elektronsko glasanje je zabrinutost za bezbjednost i transparentnost.

U skladu s tim postavlja se pitanje gdje je tu BiH? Političke partije u BiH, čak i one koje su digle ruku za pomenuto zakonsko rješenje, su veoma površno upoznate sa njegovim stvarnim mogućnostima, upravo u dijelu koji se odnosi na nedovoljnu bezbjednost i transparentnost. Savjet ministara BiH je još 2016. godine donio odluku o formiranju interresorne radne grupe za analizu stanja i predlaganja modaliteta uvođenja novih tehnologija u izborni proces BiH, koju su činili predstavnici CIK BiH, IDDEEA, Ministarstva komunikacija i transporta BiH, Ministarstva bezbjednosti BiH, MIP BiH, Ministarstva civilnih poslova i Ministarstva finansija i trezora BiH. Sastav ove radne grupe nikako ne garantuje da je predmet sagledan iz više uglova i od različitih aktera. Evidentno je da je veće učešće u konsultacijama bilo sa predstavnicima NVO nego sa entitetskim institucijama, što unosi dodatnu sumnju u stvarne namjere.

Jedno je sigurno, bilo kakvo eksperimentisanje sa izborima u zemlji ogromnog nepovjerenja kao što je BiH moglo bi nas dovesti do nesagledivih posljedica. Pada u oči da su zakon, kao i ponuđeno rješenje, samozadovoljno prihvatile sve bošnjačke političke partije i njihov sestrinski Savez za promjene iz Republike Srpske, HDZ je odbio znajući da nijedna promjena koja ide iz bošnjačke kuhinje ne može biti u korist hrvatskog naroda. Konačno, SNSD je, potpuno svjestan da će svaka, naročito brzopleta odluka u vezi s promjenom Izbornog zakona, koja se u osnovi predlaže i realizuje od strane SDA kadrova (SDP je samo formalni predlagač "da se Vlasi ne dosjete") - uvijek biti protiv te stranke i njenog predsjednika, zato je i glasao protiv.

Iako je Savjet ministara BiH usvojio Izvještaj o radu interresorne radne grupe u julu 2017. godine, kojim je predloženo uvođenje novih tehnologija vezanih za izbore u BiH, isti nije dobio podršku Ministarstva finansija i trezora BiH, jer rješenje nije sadržavalo precizne finansijske pokazatelje koliko će sve to koštati, niti koji su mogući izvori finansiranja cijelog projekta, kako to zahtijeva Poslovnik o radu Savjeta ministara. Kada se uzme u obzir da kod utvrđivanja troškova nekog izbornog sistema kupovina elektronskih uređaja je samo jedan element ukupne cijene, kojoj treba dodati ostale troškove: transporta uređaja, skladištenja, klimatizacije prostora, video-nadzor objekta, fizičko osiguranje, nadogradnju, obuku osoblja, održavanje, itd., stvarna cijena bila bi značajno veća. Zato orijentaciona cijena ovog projekta, koju je neko procijenio na 13 miliona KM, koja nije ni predviđena budžetom, samo je početak a nikako kraj ukupnih troškova. Otuda je jasan i razumljiv stav ministra Bevande da ne podrži nešto što još nije uobličeno ni koncepcijski ni finansijski.

Na kraju treba istaći da je bezbjednost najčešći problem koji se veže za elektronsko glasanje. Niko od članova radne grupe nije bio zadužen da napravi analizu i procjenu rizika bezbjednosti, prije konačnog donošenja odluke o uvođenju ili neuvođenju elektronskog glasanja u BiH, a to je prvorazredno bezbjednosno pitanje. Šta će se desiti u slučaju da rezultati izbora budu hakovani ili da budu ubačeni lažni? Hoće li sve to BiH moći preživjeti?

Republika Srpska ima mnogo razloga da sumnja u namjere kreatora ovog projekta. Ostala joj je samo još jedna mogućnost - da Dom naroda PS BiH odbaci ono što bi moglo biti iskorišteno za kreiranje izbornog rezultata po volji političkih gubitnika, ma ko to bio.

Nastavak na Nezavisne Novine...