Maćehinski odnos prema maternjem jeziku

Izvor: RTS, 05.Avg.2013, 21:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Maćehinski odnos prema maternjem jeziku

Nijedan od 600 srednjoškolaca iz više gradova Srbije nije rešio test iz srpskog jezika koji zahteva znanje na nivou učenika šestog razreda, pokazalo istraživanje Instituta za pedagoška istraživanja. Prema istraživanju, đaci radije uče strani jezik nego svoj. Po broju časova maternjeg jezika, na dnu smo evropske lestvice, a đaci ne shvataju važnost tog predmeta.

Institut za pedagoška istraživanja sproveo istraživanje prema kojem nijedan od 600 srednjokolaca iz više >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << gradiva Srbiej nije rešio test iz srpskog jezika koji je na nivou šestog razreda. Stručnjaci ističu da đaci nemaju dovoljno časova maternjeg jezika.

U Francuskoj, učenici imaju 12 časova maternjeg jezika nedeljno, u Nemačkoj devet, u Grčkoj i Švedskoj jedan manje. U Srbiji, đaci od petog do osmog razreda imaju četiri časa, a u srednjoj školi dva do tri časa. A gradivo je sve obimnije i teže.

"Imate pojmove tipa metonimija, koja se učila u srednjoj školi i na fakultetu. Sada se to spušta u osnovnu školu. Oni ne mogu to da shvate. Imamo decu koja su inertna, koja prosto ne shvataju čemu to učenje", objašnjava profesorka srpskog jezika Danijela Milićević.

Uz odsustvo navike čitanja, posledice su katastrofalne. Među njima su loš pravopis, oskudan rečnik i rasprostranjene, često pogrešne fraze.

Jelena Stefanović iz Instituta za pedagoška istraživanja kaže da je fond reči među đacima izuzetno smanjen i da gotovo nema standarda.

Prema njenim rečima, oni ne razlikuju komunikativne situacije, pa se gotovo na isti način obraćaju i drugovima i nastavnicima i roditeljima.

"Srpski jezik uče deklarativno, prevashodno da bi dobili ocenu. Srpski jezik postaje samo jedan u nizu predmeta koji uče i na kraju zaboravljaju", kaže Jelena Stefanović.

Deca vide više koristi od znanja engleskog jezika nego od znanja maternjeg. Otuda i veća prijemčivost za strani jezik, kažu stručnjaci. Menjanje odnosa prema jeziku je moguće, ali teško.

"Kao što ćemo ih naučiti da vole svoj narod, svoju zemlju, tako će voleti i svoj jezik. Ne može se ljubav ni u koga sipati. Poenta je da kroz obrazovanje razvijamo ljubav prema jeziku. To je značajno da bismo ostali civilizovan narod i eventualno napredovali", smatra lingvista Vlado Đukanović.

Izreka "Vrediš koliko jezika govoriš" podrazumeva da prvo dobro govorite svoj jezik. Nije slučajno to što je maternji jezik prvi u koloni školskog dnevnika.

Nastavak na RTS...



Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Povezane vesti

Maternji ili maćehinski jezik

Izvor: RTS, 06.Avg.2013, 00:10

Nijedan od 600 srednjoškolaca iz više gradova Srbije nije rešio test iz srpskog jezika koji zahteva znanje na nivou učenika šestog razreda, pokazalo istraživanje Instituta za pedagoška istraživanja. Prema istraživanju, đaci radije uče strani jezik nego svoj. Po broju časova maternjeg jezika,...

Nastavak na RTS...

Srednjoškolcima nerešiv test za 6. razred

Izvor: Radio 021, 06.Avg.2013

Nijedan od 600 srednjoškolaca iz više gradova Srbije nije rešio test iz srpskog jezika koji zahteva znanje na nivou učenika šestog razreda, pokazalo je istraživanje Instituta za pedagoška istraživanja.

Nastavak na Radio 021...

Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.