Izvor: Nezavisne Novine, 07.Sep.2016, 20:38   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Mač s dvije oštrice

Bosna i Hercegovina zadužila se za novih 1,1 milijardu KM. Prva tranša, koja iznosi nešto više od 150 miliona KM, najvjerovatnije će biti doznačena entitetima do petka.

Ekonomski stručnjaci tvrde da je ovo najpovoljniji kredit do sada, te da će zbog grejs perioda od četiri godine BiH imati vremena da sredstva iskoristi za reforme koje će omogućiti dalji rast bruto društvenog dohotka. Druga dobra strana ovog kreditnog aranžmana je niska kamatna stopa od 1,05 posto, što je >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << dva puta manje od ovogodišnjeg bruto društvenog dohotka koji je porastao tri posto.

Međutim, svako zaduženje je mač s dvije oštrice. Oba entiteta su u teškoj finansijskoj poziciji. Velika su dugovanja budžetskim korisnicima, tako da će ova prva MMF-ova tranša najvjerovatnije poslužiti za "krpljenje budžeta", što, nažalost, neće ostaviti veliki prostor za finansiranje reformskih zakona i projekata.

Kritike zbog novog zaduživanja kod MMF-a stižu sa svih strana proteklih mjeseci. No, treba razjasniti mnogo toga, prvo, krediti koje daje Međunarodni monetarni fond (MMF) nisu reformski, oni su stabilizirajući i uglavnom jačaju bankarski sektor. O ovome su mnogo govorili i neki ekonomski stručnjaci iz BiH.

Međutim, postavlja se pitanje treba li u BiH jačati bankarski sektor, zadužiti i našu djecu, ako su ekonomski pokazatelji da je ovo najrazvijeniji sektor u BiH? Mnogo je pitanja, a odgovora je malo. Ono što je izvjesno je činjenica da su krediti MMF-a mnogo povoljniji iz dva razloga, jedan je što je kamata mnogo manja, nego da se država zaduži kod komercijalnih banaka, a drugi vrlo bitan segment je zavođenje finansijske discipline koje vlade, kakve su u BiH, ne mogu same provesti. Istina je, nažalost, da finansijska disciplina uvijek završi na štetu socijalno ugroženih slojeva u društvu.

Za očekivati je da će ovaj kreditni aranžman sanirati javnu potrošnju i budžetske deficite, odnosno penzione i zdravstvene fondove, ali i dalje, nažalost, ostaje neizvjesno stimulisanje realnog sektora koji jedini može, kako su i ocijenili ekonomski stručnjaci, osigurati stabilnost i punjenje javnih budžeta.

Nastavak na Nezavisne Novine...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Nezavisne Novine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Nezavisne Novine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.