MISTERIJA KOJA TRAJE OD POČETKA PANDEMIJE: Zašto se najviše umire od korone na Balkanu i u centralnoj Evropi?

Izvor: SrbijaDanas.com, 30.Apr.2021, 14:52

MISTERIJA KOJA TRAJE OD POČETKA PANDEMIJE: Zašto se najviše umire od korone na Balkanu i u centralnoj Evropi?

Od Češke, preko Slovenije, Bosne i Crne Gore, do Bugarske... tu je najveća smrtnost od korone po glavi stanovnika

Prošle godine su još solidno prolazili, ali ove godine statistike kažu da je osam država centralne Evrope i Balkana na prvih devet mesta liste svetskih zemalja kada je reč o broju smrti koje se povezuju sa koronom gledano na milion stanovnika.

Prema oksfordskoj datoteci Our World in Data, tu crnu listu predvodi Mađarska (2.812 smrti na milion ljudi), >> Pročitaj celu vest na sajtu SrbijaDanas.com << slede Češka (2.721), BiH (2.579), Crna Gora (2.364), Bugarska (2.342), Severna Makedonija (2.290), Slovačka (2.126), Belgija (2.082) i Slovenija (2.037).

Najveća slabost ovakvih lista jeste to što su brojke iz različitih zemalja teško su uporedive. Ima zemalja gde se epidemija ignoriše ili se premalo testira, a različite su i metodologije kako se korona upisuje u uzrok smrti. Tako ispada da u zemljama poput Nigera, Venecuele ili Avganistana gotovo niko ne umire od virusa, piše DW.

Ako se ipak držimo dostupnih lista, stvar nije u tome da je bolest posebno smrtonosna u centralnoj Evropi i na Balkanu, već da tamo ima previše zaraženih. Do sada je preminulo oko 1,8 odsto registrovanih zaraženih u Češkoj, dok je taj udeo u zapadnijim zemljama osetno viši, recimo u Velikoj Britaniji (2,9%) ili Nemačkoj (2,5%).

Ali, zvanično je čak 15 odsto Čeha imalo ili ima koronu. Stvarne brojke su, kao i u svakoj zemlji, verovatno višestruko veće.

Sa druge strane, mnogoljudne zemlje poput Indije i Brazila, gde preti humanitarna katastrofa, prema zvaničnim podacima do sada nisu u toj meri pogođene virusom. U Indiji je tek 1,2 odsto ljudi zvanično registrovano kako pozitivno od početka pandemije, u Brazilu 6,7 odsto.

Ipak, u centralnoj Evropi i na Balkanu se, za razliku od Brazila i Indije, ovaj talas korone konačno polako primiruje. Ali, zašto se desilo da se zarazi i umre toliko više ljudi nego u zapadnoj Evropi?

Deo odgovora možda leži u razlikama u privredi zapada i istoka Evrope. Tokom decenija su proizvodne trake sa Zapada izvezene na istok. Recimo, 37,3 odsto zaposlenih u Češkoj radi u industriji. Taj procenat u Mađarskoj i Poljskoj iznosi 32, dok je, prema Svetskoj banci, taj udeo znatno niži na zapadu Evrope (20 odsto u Francuskoj i 18 odsto u Velikoj Britaniji).

Češka i Slovačka su, uprkos malobrojnom stanovništvu, treća i četvrta zemlja EU po broju napravljenih automobila. Tamo su, između ostalih, fabrike nemačkih automobilskih giganata.

To naprosto znači da u takvim zemljama više ljudi mora da ide na posao jer se fabrički rad ne može prebaciti u houm ofis, kaže Marijan Hajduk, direktor Instituta za molekularnu medicinu na češkom Palackijevom univerzitetu.

Slično kaže i Rihard Kolar, matematičar koji pravi epidemiološke modele i savetuje slovačku Vladu. Kaže, lepo se vidi i razlika po regionima. Tako je Bratislava manje pogođena od manjih slovačkih mesta jer 60 odsto stanovnika glavnog grada može da radi od kuće.

U prvom talasu korone na proleće prošle godine su isprva i fabrike smanjile ili zaustavile proizvodnju. Danas to nije slučaj. Slovačka, kao najveći svetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, privlači i mnogo gastarbajtera od kojih poneki svakodnevno putuju u fabrike. To povećava rizik od širenja virusa.

Hajduk nam kaže da su u ovom pogledu Poljska, Mađarska, Češka i Slovačka veoma slične. Uz to, u Češkoj su ljudi koji ne mogu na posao jer su u karantinu dobijali samo 60 odsto svoje zarade.

- To je demotivisalo ljude da odu u karantin ako treba ili da prijave sa kim su bili u kontaktu. Političari su to tek nedavno promenili tako da se i u karantinu dobija gotovo puna plata, i to je odmah naišlo na prihvatanje u stanovništvu - kaže Hajduk.

Slično, Slovačka je kasno počela sa isplatama radnicima koji gube zarade tokom pandemije.

- U siromašnijim regionima na istoku i severu, kad bi neko dobio pozitivan nalaz na korona-testu, teško je sebi mogao da priušti ostanak kod kuće. A ljudi koji rade na crno ionako ništa ne bi dobili. Mislimo da su baš zato najsiromašniji regioni najviše pogođeni koronom - kaže Kolar.

Možda postoji još jedan razlog što su bivše komunistiučke zemlje više pogođene. Neki istraživači naime vide direktnu vezu između poverenja u vlasti i štete koju nanosi pandemija.

Prema jednoj studiji Eurofonda, građani Slovačke, Poljske, Mađarske, Bugarske i Češke imaju daleko manje poverenja u vlasti od proseka u EU. Prema Transparensi internešnalu, u svima korupcija predstavlja veliki problem.

Tome političari pokušavaju da doskoče na pogrešan način, kažu sagovornici DW. Recimo, tako što donose popularne i jednostavne mere, umesto efikasnih. Hajduk ističe da je Češka u godinu dana promenila četiri ministra zdravlja. Nisu pomogli ni izbori za gornji dom parlamenta pred koje su vlasti oklevale da uvedu mere i time ugroze svoju popularnost.

Nastavak na SrbijaDanas.com...






Pročitaj ovu vest iz drugih izvora:
Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta SrbijaDanas.com. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta SrbijaDanas.com. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.