Lični bankrot još ne kuca na vrata

Izvor: Politika, 02.Mar.2013, 22:58   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lični bankrot još ne kuca na vrata

Stečaj fizičkog lica kakav postoji u mnogim zemljama kod nas nije ni u najavi iako za to ima dosta kandidata

Mnogi poznati i bogati ljudi u svojoj biografiji imaju i taj „detalj” – da su bankrotirali, odnosno da su im se njihove lične finansije otele kontroli. Na listi najpoznatijih svetskih bankrota su Volt Dizni, Majk Tajson, Don Džonson, Bert Rejnolds, Za Za Gabor, ali i 16. predsednik Abraham Linkoln čiji je dužnički balon pukao 1833. godine. To ga, međutim, nije >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << sprečilo da kasnije postane prvi čovek ove države. Stečaj fizičkog lica nije bio nepoznat i mnogo pre toga. Tako je, na primer, poznati slikar Rembrant bankrotirao još 1656. godine.

Kod nas, međutim, institucija ličnog bankrota nije poznata i uprkos tome što se u javnosti priča da ima poprilično kandidata čije bi se lične finansije mogle staviti pod starateljstvo, takvog propisa nema ni u najavi. Dugovi su, po pravilu, potrošački krediti, platne kartice, gotovinski krediti. Oko deset odsto ili 133.000 svih kredita građanstva su u docnji, kao i 236.000 tekućih računa i 70.000 kartica.

Ekonomska struka kaže da se individualnim stečajem omogućava fizičkom licu koje ne može da plati dugove, da posle određenog perioda bude oslobođeno od većine obaveza tako da mu omogući novi finansijski početak. Sa druge strane, neobezbeđenim poveriocima omogućava se neki vid prinudnog namirenja.

Zahtev za pokretanje individualnog stečaja može podneti sam dužnik ili neko od poverilaca. Stečajni dužnik gubi kontrolu nad svojom imovinom, a njom upravlja upravnik slično stečajnom upravniku kod pravnih lica. On  ima zadatak da imovinu unovči kako bi se iz nje naplatili poverioci u skladu sa isplatnim redovima. Dužniku se određuju sredstva potrebna za život, odnosno jedan deo njegovih stalnih mesečnih primanja, ako ih ima, izuzet je od izvršenja. Ne mogu mu se oduzeti odeća, obuća, predmeti za ličnu upotrebu, hrana, ogrev. Određuje mu se količina struje koju može da potroši što bi značilo tuširanje jednom nedeljno.

Slično kao i kod stečajnog postupka koji se vodi nad imovinom pravnog lica prekidaju se svi pravni postupci u odnosu na stečajnog dužnika i njegovu imovinu. Prednost individualnog stečaja predstavlja mogućnost za novi finansijski početak dužnika što bi trebalo da ga podstakne da ne izbegava izmirenje dugova.

Ekonomista Milan Kovačević potvrđuje da ne može sva imovina da ode na naplatu duga, već samo razlika između egzistencijalnih potreba i onoga što dužnik poseduje.

– Zato se može desiti da poverioci ostanu nenamireni. Dužnik nad kojim je otvoren stečaj na neko vreme ostaje bez neke poslovne sposobnosti, a to što je u takvom statusu je informacija da se radi o lošem platiši što je vrsta upozorenja za sve one koji kasnije budu u nekom poslovnom odnosu sa njim – kaže Kovačević.

Narodna banka Srbije je u svom Izveštaju o finansijskoj stabilnosti koji je objavljen polovinom prošle godine predložila da stečaj fizičkog lica dobije i pravnu formu. To bi, kažu, bilo u obostranom interesu dužnika i poverilaca i omogućilo bi veću stopu naplate problematičnih kredita, onih kod kojih je dužnik u docnji duže od 90 dana.

– Rast stope problematičnih kredita u bankarskom sistemu može da dovede do smanjenja ukupnog iznosa kredita što ima negativne efekte na privrednu aktivnost, a time i na društveno bogatstvo. Takođe, rastom stope problematičnih kredita može doći do problema sa likvidnošću i solventnošću banaka koje u svom portfelju imaju te kredite. Zato je potrebno, iz predostrožnosti, usvojiti propise koji omogućavaju stečaj fizičkih lica, iako je stopa problematičnih kredita kod stanovništva u ovom trenutku relativno niska. Ona iznosi oko 10 odsto dok je ta stopa kod privrednih društava znatno viša i iznosi oko 21 odsto – navode u NBS.

Pošto stečajna procedura nije u nadležnosti NBS oni ne mogu da budu predlagač ovog zakona, ali može svaki narodni poslanik, vlada, skupština autonomne pokrajine ili najmanje 30.000 birača, Zaštitnik građana.

J. Rabrenović

objavljeno: 03.03.2013

Nastavak na Politika...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.