Lep govor, šta je to?

Izvor: RTS, 05.Jul.2013, 22:17   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lep govor, šta je to?

Poštapalice "mislim", "znači", "brate" sve češće se koriste u svakodnevnom razgovoru. Mladi u Srbiji imaju siromašan fond reči, a ni poznavanje pravopisa im nije jača strana. Kriza lepog govora je gotovo opšta pojava u društvu. Ko je kriv za to?

Fond reči mladih u Srbiji sve je siromašniji, a ni poznavanje pravopisa nije jača strana, te se postavlja pitanje ko je kriv za to - savremeni mediji, nedovoljno čitanje ili nešto treće.

"Pa, mislim", "ovaj", >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << "znači", "brate", poštapalice su kojima se mladi služe kada im ponestanu reči kojima bi na najbolji način izrazili svoje misli ili osećanja.

Profesor retorike na Pravnom Fakultetu Sima Avramović kaže da je kriza lepog govora opšta pojava u našem društvu. 

"To počinje od televizije, a završava se u parlamentu. Počinje i od porodice, možda čak od obdaništa, a završava se u javnom životu. Drugim rečima, ne gaji se lep govor", objašnjava profesor Avramović.

Govor mladih, kao najosetljivijeg dela populacije, na slikovit način odražava stanje u kojem se nalazi naš jezik. I to dvostruko, kaže profesor Filološkog fakulteta Mihajlo Pantrić.

"S jedne strane oni se individualizuju kroz jezik, a s druge strane nam nepogrešivo signaliziraju šta je današnji jezik, jezik naše svakodnevne komunikacije. Prema nekim lingvistima, mi u svakodnevnoj komunikaciji ne izgovorimo više od 200, 300 reči i onda sami vidite koliko je taj jezik redukovan i sveden. Danas je već problem reći volim te, a da se od toga ne napravi neka skraćenica", objašnjava Pantić.

Tajne lepog govora uče se na Pravnom fakultetu na časovima retorike. Završni ispit se polaže na otvorenom, u parku, pred publikom.

Časovi retorike su javni, njima mogu da prisusvuju studenti sa svih fakulteta, pa među budućim pravnicima ima i studenata sa drugih fakulteta.

U životu svake osobe pravilan govor treba da ima značajnu ulogu. Lingvisti bez greške procenjuju ljude na osnovu toga kako govore. Ono što je DNK za forenzičare, za njih je način izražavanja, osobina koja najviše određuje čoveka.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.