Lekovite vode Lukovske banje

Izvor: Politika, 14.Nov.2007, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lekovite vode Lukovske banje

Lukovska banja je banjsko i klimatsko lečilište nadomak Kuršumlije, smešteno na istočnim padinama Kopaonika. Još je čuveni ruski balneolog Aleksije Ščerbakov, davne 1931. godine zapisao u Velikoj medicinskoj enciklopediji: "Lukovo je jedna od najboljih banja i klimatskih stanica", poredeći je sa čuvenim evropskim banjama. Prirodni faktori koji se koriste u lečenju su lekovite vode, lekovito blato, klima i okolni ambijent. Ova banja je poznata po najvećem broju izvora termomineralnih >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << voda (37) i njihovoj ogromnoj izdašnosti – više od 100 litara u sekundi, temperature od 35 do 69,5 stepeni Celzijusa. To je najviša banja u Srbiji (681 metar), okružena visovima iznad 1.000 metara nadmorske visine.

Odlikuje se umereno-kontinentalnom klimom šumskog tipa srednjih visina, pa je pogodna za oporavak i jačanje organizma. Za lekovite vode Lukovske banje znali su još stari Rimljani, a postoje ostaci kupatila koje je koristio kralj Milutin dok je boravio u ovom kraju. U vreme Turaka banja je imala kupatilo – hamam. Savremeno muško i žensko kupatilo pušteno je u upotrebu 1948. godine, a intenzivan razvoj banje počinje izgradnjom hotela "Kopaonik" (1999. godine).

Lukovska banja pruža uslove za lečenje hroničnih upala, reume, degenerativnih oboljenja kičme, oporavak posle povreda, odmor i rekreaciju. U lečenju se koriste hidroterapija, elektroterapija, ručna masaža, magnetoterapija i terapija lekovitim blatom.

Banja poseduje sportsko-rekreativne sadržaje: montažnu sportsku halu za rukomet, odbojku i košarku, dva otvorena terena za male sportove, teren za odbojku na pesku i rukomet, ski-stazu sa žičarom i šest obeleženih staza zdravlja. Tu je i zatvoreni bazen sa lekovitom vodom. Novo kupatilo "Šljivak" najpogodnije je za lečenje lokomotornog aparata, ginekoloških oboljenja i kožnih bolesti. Kisela hipoterma u Donjoj banji pogodna je za lečenje organa za varenje. Uređeni banjski izvori u Gornjoj banji, na obali Štavske reke pogodni su za reumu, bolesti venskih sudova i regulisanje pritiska, dok je na desnom priobalju izvor za lečenje očiju i za smanjenje nivoa šećera u krvi. U Gornjoj banji postoje dva blatna termalna izvora preuređena u otvorene bazene. Vrlo izdašni hipertermalni izvori zimi stvaraju toplu oazu. U banji se uspešno sprovodi program lečenja osteoporoze.

Okolina Lukovske banje bogata je kulturno-istorijskim spomenicima. Crkva sv. Đorđa nalazi se na visu Nenadov kamen; po predanju, na ovom kamenu je sveti Sava postavio drveni krst i obeležio ga kao sveto mesto. Svi koji posete crkvu tvrde da se posle osećaju zdraviji, jači i mirniji. Ovde se nalaze i Crkva sv. Mine iz 17. veka i Crkva svetih apostola Petra i Pavla iz 14. veka, podignuta u vreme kralja Milutina koji je tu imao rudnike i livnice za preradu olova, bakra i zlata.

Izleti se organizuju do Đavolje varoši, jedinstvenog spomenika prirode, Prolom banje, Kuršumlije (obavezno treba posetiti gradski park) i Kuršumlijske banje.

Gosti mogu da posete fabriku za izradu ručno čvorovanih tepiha i predmeta narodne radinosti u Kuršumliji.

Smeštaj može da se potraži u hotelu "Kopaonik" u čijem sastavu su restoran, medicinsko-terapijski deo sa lekarskom ordinacijom i terapijskim blokom, kao i zatvoreni bazen sa lekovitom vodom za rekreaciju i rehabilitaciju. U sastavu hotela je i depandans "Mladost" sa smeštajnim i terapijskim kapacitetima.

Osnovni bolesnički dan košta u dvokrevetnoj sobi 1.750 dinara, a kompletan (sa svim terapijama) 2.250. dinara. Cena zavisi i od perioda u godini kada se boravi u banji.

Specijaliteti ovog kraja mogu da se isprobaju u nacionalnim restoranima. Obavezno treba probati kačamak, proju, kajmak i sir i različite namaze sa pečenom paprikom, ali i krompir pečen na ognjištu ili specijalitete ispod sača.

Dragica Bajić

[objavljeno: ]

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.