Legenda o Motmenu živi u Zapadnoj Virdžiniji

Izvor: VOA, 03.Okt.2020, 20:26

Legenda o "Motmenu" živi u Zapadnoj Virdžiniji

Tajanstvena stvorenja kao što su Bigfut i čudovište iz Loh Nesa nisu samo likovi iz zabavnih, strašnih priča koje pričamo jedni drugima. Mitovi i sujeverja koja se prenose sa generacije na generaciju mogu da nam pruže uvid u drugu kulturu. Oni takođe mogu da funkcionišu kao – upozorenje. Niko ne zna da li je Motmen, odnosno čovek-moljac stvaran, ali legenda o njemu svakako živi u Zapadnoj Virdžiniji. “Priča o Motmenu počela je ovde, u Point Plezantu u novembru 1966, 15-og novembra. Dva mlada para su se vozila na periferiji grada oko 11 sati uveče i naišli su na nešto za šta su mislili da je samo velika ptica. Pošto ih je jurila, vratili su se kolima u grad”, priča nam Džef Vemsli, koji je osnivač i vlasnik Motmenovog muzeja.  I neki drugi ljudi su, zatim, rekli da su videli biće nalik na džinovsku pticu. “Većina ljudi koja ga je videla, opisala ga je kao biće visoko između 180 cm i dva metra, sivkaste boje, sa velikim rasponom krila od tri, tri i po metra, i crvenim očima veličine loptice za bejzbol. Niko nikada nije prijavio da ga je Motmen napao ili mu naudio”, dodaje Vemsli. Stručnjaci kažu da su stvorenja kao što je čovek-moljac deo američkog folklora i da otkrivaju nešto o našim strahovima i brigama, kao i uverenju da na svetu postoje misterije van uobičajenog poimanja stvarnosti. “Ideja da na Zemlji žive stvorenja koja ponekad komuniciraju sa ljudima je stara kao i samo pripovedanje. Danas, govorimo o vanzemaljcima koji otimaju ljude, ali u drevnoj Irskoj pa i sve do početka 20. veka postojale su priče o ljudima koje su otele vile. Isto je sa mitskim stvorenjima kao što su čovek moljac ili Veliko stopalo… ideja da Zemlju nastanjuju stvorenja koja žive u istim predelima kao ljudi, ali nemaju uvek interakciju sa nama ili čak uopšte ne znamo da postoje”, objašnjava Debra Latanzi Šutika, profesorka Univerziteta Džordž Mejson. Priče kao što je mit o čoveku-moljcu mogu da pomognu da bolje razumemo odnos ljudi i njihovih zajednica. Mnogi veruju da je Motmen služio kao signal neke opasnosti koja preti. U ovom slučaju, da upozori meštane da će se srušiti lokalni most. U toj tragediji je nastradalo 46 osoba. “Motmen je reprezentacija činjenice da ljudi ne misle uvek da se nadležnima – političarima ili onima koji rukovode fabrikama ili rudnicima - može verovati, pa im je potrebna pomoć magičnog stvorenja da ih upozori i zaštiti”, kaže Šutika. Mitska bića možda nisu stvarna, ali zato njihov uticaj na lokalnu ekonomiju - jeste. Kada je Point Plezent prigrlio legendu o Motmenu, posetioci i njihovi dolari počeli su da se slivaju u grad.  “Grad nam je bio prazan", priča Čarls Hamfriz, direktor programa za obnovu gradskog jezgra. "Imali smo svega nekoliko prodavnica, a onda je izašao film 'Motmenovo proročanstvo'. I rekao sam sebi - treba nam čovek-moljac. Znao sam jednog umetnika, trebalo mu je oko godinu dana i napravio je Motmena. Ovaj grad ima promet svakog dana zbog Motmena. Tako da je on obavio posao za Point Plezent - stavio nas je na mapu”. Godišnji festival Motmena privlači oko 10.000 posetilaca, kažu organizatori. Motmenova radnja i muzej otvoreni su preko cele godine. “Zavisi čemu ste skloni. Pretpostavljam da su neki ljudi više orijentisani ka stvarima koje su pomalo natprirodne i uvrnute, van mejnstrima”, kaže Pit Koski koji živi u Point Plezentu. Turisti Hejli Hauard i Džeremi Harold zajedno su došli da posete Point Plezent i Motmenov muzej.   “On ne bi trebalo da je stvaran, ali nekoliko ljudi ga je videlo tako da me je uvek zanimala ta priča i dosta sam čitala o tome”, kaže Hejli. “Uvek su mi bila interesantna mitska bića, na primer Veliko stopalo, pa i stari filmovi o čudovištima, interesantno je iako možda nije stvarno…”, dodaje Džeremi. "Ali možda i jeste stvarno", ističe Hejli.  Motmen i druga tajanstvena stvorenja su za Amerikance način da uče nešto o svojoj kulturi i pričama o sebi koje pričaju svetu. Neki veruju da te priče nisu uvek - izmišljene.  

Nastavak na VOA...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta VOA. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta VOA. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.