Lančane poruke i kako se spasiti

Izvor: Megafon.co, 07.Jan.2019, 15:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Lančane poruke i kako se spasiti

Možda ih volite, a možda hoćete da polomite telefon ili kompjuter svaki put kad vam stignu. Ali, moramo da se pomirimo s tim da su lančane poruke gotovo svakodnevnica. Pogotovo ovih dana, u vreme praznika, kada nam se inboksi pune raznim poslanicama, čestitkama i prosleđivanjem česama s parama i sličnih legendi koje treba da nam donesu sreću, ljubav, prijatelje itd. Zato smo se pozabavili ovim fenomenom i pitali stručnjake, za svaki slučaj, da li je moguće da su neke od ovih poruka >> Pročitaj celu vest na sajtu Megafon.co << stvarne. Spoiler alert – najčešće nisu
Probajte, pa javite jeste li se obogatili
Foto – FB PRTSC

Osim sujeverja u slučajevima kao što je – “pošalji ovo na pet mesta da te prati sreća”, zašto i kako nastaju ove poruke i lančani statusi?
“Na to pitanje nije lako odgovoriti, pre svega, jer je stvar pre sociološke nego tehnološke prirode – slično se dešavalo sa mejlovima, SMS porukama, sada dosta ljudi komuniciraju preko Fejsbuk mesindžera pa se i na toj platformi praksa proširila. Složio bih se da je reč o sujeverju”, kaže Bojan Perkov, istraživač SHARE fondacije.
I naplaćivanje Fejsbuka i izjava o korišćenju fotografija!
Foto – FB PRTSC

Da Fejsbuk počinje da naplaćuje korišćenje svake godine bar jednom čitamo po statusima – da li je to zaista moguće da se desi i kako jednom za svagda stati na put ovoj poruci?
“Fejsbuk, kao kompanija koja pruža uslugu društvene mreže, stiče profit zahvaljujući prikupljanju i obradi podataka o ličnosti korisnika koji te podatke ostavljaju Fejsbuku prilikom korišćenja te društvene mreže. Obzirom da je Fejsbukov biznis model zasnovan na podacima o ličnosti, koji imaju daleko veću vrednost od novca u digitalnoj ekonomiji, teško da bi se odlučili da “naplaćuju” uslugu u novcu. Jedan od načina da ljudi prestanu sa takvim statusima je da se bolje informišu o tome šta je zapravo Fejsbuk, kakvu uslugu pruža ta kompanija i kako je naplaćuje korisnicima.”
I izjave da Fejsbuk nema pravo na slike i sl. takođe se periodično pojavljuju u toku godine – Fejsbuk svakako ima pravila korišćenja, na šta bi uputio ljude da obrate pažnju u tom pravilniku umesto da šeruju ovakve statuse?
“Upravo tako, prihvatanjem pravila korišćenja društvene mreže Fejsbuk svaki korisnik je pristao na uslove pod kojima može da napravi nalog ili stranicu. Teško da izjava data na samoj platformi može da ima pravnu snagu i promeni nešto u pogledu vaših prava i standarda kojih treba da se pridržavate kako vam Fejsbuk ne bi suspendovao ili trajno onesposobio nalog. Što se tiče samih fotografija i drugih sadržaja koje korisnici postavljaju na Fejsbuk, preporučio bih da se NA OVOM LINKU pročita tačka 3 (The permissions you give us) iz odeljka 3 (Your Commitments to Facebook and Our Community).”
Foto – FB PRTSC

Takođe se često pojavljuju npr. slike povređene dece ili životinja u čijem se opisu kaže da za svaki lajk, komentar ili šer Fejsbuk odvaja neku sumu koju uplaćuje za, recimo, lečenje deteta ili sklonište za takve životinje – jasno je da je to nečiji pokušaj da skupi što više lajkova, ali da li stvarno postoje takve kampanje?
“Nije mi poznato da Fejsbuk sprovodi takve akcije i ono što bih savetovao jeste da se svaka tvrdnja da Fejsbuk nešto preduzima i sprovodi određenu kampanju proveri na zvaničnim kanalima komunikacije te kompanije, kao što su potvrđeni (verified) nalozi na društvenim mrežama koje obično možete prepoznati po znaku za “štiklirano” (checkmark) pored imena”, savetuje Bojan.
U slučajevima kada nam prosleđuju poruke koje govore o recimo, čuvenom Fabriciju Brambili, ili nekom novom hakeru, smešno je, znam, ali, često se kroz Mesindžer stvarno šire virusi, pa čisto da utvrdimo kako to funkcioniše i kako se zaštititi?
Foto – FB PRTSC

“Slično kao sa drugim kanalima komunikacije na internetu, preko Fejsbuk mesindžera bi neko mogao da vam zarazi uređaj ako vam pošalje fajl koji sadrži maliciozni softver, sa ciljem da ga preuzmete i otvorite. Još jedan način je da vam neko pošalje link na koji vas navodi da kliknete i obično ostavite svoje pristupne podatke za Fejsbuk ili neke druge informacije koje napadač potom preuzima. Nemojte prihvatati sumnjive poruke od nepoznatih ljudi, pa čak ni od onih koje poznajete jer je moguće da im je neko preuzeo nalog, naročito ako vam traže da preuzmete određeni fajl, kliknete na link u poruci, hitno pošaljete podatke sa platne kartice, fotografiju ličnog dokumenta i tome slično.” 
Pogledajte i kojih pet najvećih opasnosti vreba na internetu o kojima smo takođe razgovarali sa Bojanom.

Nastavak na Megafon.co...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Megafon.co. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Megafon.co. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.