Izvor: Blic, 21.Feb.2004, 13:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kućni aparati koji štede struju

Kućni aparati koji štede struju

Svako od nas može doprineti da se smanji emisija štetnih gasova koji stvaraju efekat staklene bašte. Kako? Tako što ćemo pri kupovini kućnih aparata voditi računa o njihovom kvalitetu.

Svi smo svedoci da se klima menja, a jedan od uzroka je i ogromna potrošnja električne energije. Da bi se proizvela struja, sagorevaju se ostaci fosila koji u atmosferu ispuštaju ogromne količine ugljen monoksida, koji je odgovoran za efekat >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << staklene bašte, zbog čega dolazi do porasta temperature i klimatskih varijacija.

Da bi se zaustavio ovaj proces, potrebno je smanjiti utrošak električne energije, a prema podacima IEA, Međunarodne agencije za energiju, svi možemo tome doprineti. A i uštedećemo na računu za struju.

Kompjuteri, frižideri, mašine za pranje veša i sudova, televizori, video-rikorderi, odgovorni su za 30 odsto utroška električne energije u zemljama OSCE (Organizacija za ekonomski razvoj i saradnju), ali i sa 12 procenata učestvuju u ispuštanju 'gasova staklene bašte'.

Da bi se smanjila potrošnja električne energije za 30 odsto do 2010. godine, i da bi se smanjila emisija gasova za 322 tone (količina jednaka onoj koja bi se dobila ukoliko bi se uklonilo 100 miliona automobila sa ulica), dovoljno je koristiti efikasne kućne aparate. Takvi aparati su u EU klasifikovani od A (oni koji troše najmanje struje) do G (oni koji troše najviše struje). Malo su skuplje, ali postoje i mašine za pranje veša i frižideri koji nose oznaku A+, a to znači da troše 25 odsto manje struje u odnosu na 'čistu' klasu A. Kad je reč o frižiderima, već postoje i oni koji pripadaju klasi A++, koja štedi čak 50 odsto utrošene energije.

Verovatno smo svi navikli da muzičke uređaje i televizore ostavljamo na 'stand by' funkciji, što predstavlja pravo rasipanje električne energije. Ove aparate nemojte gasiti preko daljinskog upravljača, jer one male lampice na njima potroše popriličnu količinu kilovata godišnje. CDC/IB

Nastavak na Blic...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Blic. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Blic. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.