Izvor: Blic, 10.Sep.2009, 06:20 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kraj krize?
Vlajko Senić, član Predsedništva G17 plus
Ovih dana se navršava tačno jedna godina od kada je zvanično počela svetska ekonomska kriza. Bankrotstvom dve najveće hipotekarne banke u SAD ceo svet se suočio sa novom (starom) ekonomskom logikom da „nema besplatnog ručka”. To nije mogla da izdrži ni ekonomski najmoćnija zemlja u svetu.
Danas, godinu dana kasnije, naziru se znaci oporavka i postepene stabilizacije ekonomskih prilika. Ti rezultati se više >> Pročitaj celu vest na sajtu Blic << mere time što je sprečena veća katastrofa i dramatične ekonomsko-socijalne posledice po celokupno čovečanstvo nego nekim ekonomskim pokazateljima koji mogu biti garant da je brz i siguran oporavak pred nama.
Ako kraj krize tražimo tamo gde je ona nastala, to jest u SAD, onda još uvek ne postoje jasni znaci za optimizam. Stopa nezaposlenosti u Americi svakog trenutka će dostići iznos od deset procenata, što će predstavljati neslavan rekord u poslednjih četvrt veka. Berzanski indeksi su se oporavili, ali su još ispod nivoa na kom su bili pre tačno godinu dana. I tržište nekretnina pokazuje određene znake stabilizacije i oporavka.
Ipak, cena kojom je plaćen ovaj oporavak nije mala. Naprotiv. SAD su potrošile gotovo hiljadu milijardi dolara (tridesetak godišnjih društvenih proizvoda u Srbiji) za spasavanje i održavanje velikog broja kompanija. Budžetski deficit odavno je prešao 10 odsto, a ukupna zaduženost najveće svetske ekonomije poprimila je zabrinjavajuće razmere.
Na ovaj način sprečena je katastrofa u sadašnjosti, ali i otvoreno pitanje buduće ekonomske održivosti takvog stanja. Naravno svi očekujemo da će ekonomski bum koji neumitno sledi posle svakog sloma biti dovoljno jak i dugotrajan da omogući plaćanje ovako visoke cene.
Dakle, posle godinu dana državne intervencije i pomoći reč ponovo ima liberalni kapitalizam.