Izvor: RTS, 29.Jun.2010, 11:27 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Kraj kriminalnog bratstva na Balkanu
Ministri pravde Srbije i Hrvatske, Snežana Malović i Ivan Šimonović potpisali u Beogradu Sporazum o međusobnom izručenju domaćih državljana osumnjičenih ili optuženih za krivična dela organizovanog kriminala i korupcije.
Ministarka pravde Snežana Malović potpisala je sa hrvatskim kolegom Ivanom Šimonovićem Sporazum o međusobnom izručenju domaćih državljana osumnjičenih ili optuženih za krivična dela organizovanog kriminala i korupcije.
Državni sekretar >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u Ministarstvu pravde Slobodan Homen rekao da je sporazum koji su u Beogradu potpisali ministri pravde Srbije i Hrvatske prvi takav sporazum koji je Srbija potpisala sa nekom zemljom, a koji pretpostavlja mogućnost izručenja sopstvenih državljana.
Kako je rekao, pregovori o sklapanju Ugovora poput potpisanog sa Hrvatskom vode se sa Italijom i SAD.
Homen je podsetio da je Hrvatska, da bi mogla da potpiše sporazum, pre desetak dana promenila Ustav u delu koji reguliše tu materiju, dok je Srbija promenila Ustav još 2006. godine, a Crna Gora i Bosna i Hercegovina i dalje imaju ustavna ograničenja.
Homen je ukazao na praksu zemalja Evropske unije gde, kako je rekla, sve zemlje članice izručuju svoje državljane drugim zemljama i ovaj, i dodao da potpisani sporazum, znači usklađivanje sa propisima Unije.
Malović i Šimonović su na konfrenciji za novinare rekli da se radi o istorijskom ugovoru za obe zemlje jer nije poznato ni u regionalnoj pravnoj praksi, ali ni u svetu da su dve države potpisale sličan ugovor.
"Ovim ugovorom ispunjavaju se dva cilja srpske politike, a to su evropske integracije i intenziviranje borbe protiv organizovanog kriminala i korupcije", ocenila je Malovićka.
Šimonović je dodao da je ovaj sporazum odraz "jasne i čvrste namere" da se Hrvatska i Srbija kroz saradnju suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji koja je sa njim tesno povezana.
"Za obe zemlje najopasniji vid organizovanog kriminala je regionalni organizovani kriminal i on može delovati po državu veoma destabilizujuće kao u slučaju ubistva premijera Zorana Đinđića", rekao je Šimonović.
Ministri Srbije i Hrvatske su izrazili očekivanje da će slični sporazumi biti potpisani sa drugim zemljama regiona ukoliko njihovi ustavi to dopuštaju.
Sporazum se privremeno primenjuje od trenutka potpisivanja. Tim dokumentom će biti omogućeno Srbiji i Hrvatskoj izručenje svojih državljana ili osoba bez državljanstva sa prebivalištem u zamoljenoj državi.
Ovim je otvorena mogućnost da Hrvatska vrlo brzo izruči Srbiji jednog od osuđenih za ubistvo premijera Srbije Zorana Đinđića, Sretka Kalinića, koga je, početkom juna, na zagrebačkom jezeru u Rakitju, ranio još jedan od osuđenih za Đinđićevo ubistvo Miloš Simović.
Srbija je nadležnim organima Hrvatske već podnela zahtev za izručenje Kalinića koji ima srpsko i hrvatsko državljanstvo.
Kalinić bi mogao da bude u Srbiji u narednih mesec dana
Hrvatski ministar pravde Ivan Šimonović izjavio je uoči potpisivanja Sporazuma, da će njegovo efikasno sprovođenje predstavljati ozbiljan udarac regionalnom organizovanom kriminalu koji je često povezan i s korupcijom.
"Regionalni organizovani kriminal često čini krivična dela u jednoj državi, a onda se skriva iza granica druge", kazao je Šimović podvukavši da "pored pozitivnih učinaka u obe države ovaj sporazum pozdravlja i visoko vrednuje i Evropska unija".
Šimonović je pojasnio da Sporazum, pored toga što omogućava izručenje državljana jedne države drugoj, reguliše postupak u kojem se to sprovodi.
"Izručivati se mogu osobe protiv kojih se vodi postupak, ali i već osuđene osobe za krivična dela organizovanog kriminala i korupcije", naglasio je hrvatski ministar pravde.
Upitan kada se mogu očekivati prva izručenja, Šimonović je rekao da procenjuje da će u Hrvatskoj postupak trajati mesec dana ako se osoba ne protivi izručenju, pa do četiri meseca ako se osoba protivi izručenju i koristi sva pravna sredstva.
Prema najavama iz Zagreba, sporazum dveju država o međusobnom izručenju počeće odmah da se primenjuje.
Hrvatski ministar pravosuđa ranije je objasnio da će važenje sporazuma biti privremeno do ratifikacije u Saboru.
Izmena Ustava omogućila potpisivanje sporazuma
Potpisivanje Ugovora o međusobnom izručenju u Hrvatskoj omogućeno je nedavnim izmenama Ustava kojima je, između ostalog, izbrisana odredba o nemogućnosti izručenja hrvatskih državljana drugim državama.
Županijski sud u Zagrebu odredio je krajem prošle sedmice Kaliniću jednomesečni pritvor, zbog posedovanja dva lažna pasoša. Posle ranjavanja, on je prevezen u zagrebačku bolnicu "Sestre milosrdnice", a potom u zatvorsku bolnicu u Remetincu.
Kalinić je pripadnik zemunskog klana i u bekstvu je od 2003. godine, kada je ubijen premijer Đinđić.
Presudom Specijalnog suda od 23. maja 2007. godine, Sretko Kalinić je u Srbiji osuđen u odsustvu na 35 godina zatvora, za ubistvo premijera Đinđića, a zatim mu je u novembru 2009. godine presuda preinačena na 30 godina zatvora.
Kalinić je, kao pripadnik zemunskog kriminalnog klana, 2008. godine, osuđen, pred Specijalnim sudom na 40 godina zatvora, za više ubistava, otmica i teroristički napad.
U bekstvu su, od 2003. godine, pripadnici tog klana: Kalinić, Vladimir Milosavljević, Milan Jurišić Jure, Ninoslav Konstantinović i Selman Hamidović.
Miloš Simović, koji je, takođe, bio u bekstvu, uhapšen je 10. juna, prilikom ilegalnog prelaska hrvatsko-srpske granice.
.jpg)
