Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 22.Avg.2010, 03:26   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kordić: Jezik je opravdanje za nacionalizam

SARAJEVO -

Ugledni hrvatski lingvista Snežana Kordić, koja je pažnju javnosti skrenula nedavno knjigom "Jezik i nacionalizam", tvrdi da je pravo na jezik postalo opravdanje za ekstremni nacionalizam.

Ova Osiječanka sa uspešnom karijerom u svojoj knjiži tvrdi da svi narodi u regionu - Hrvati, Srbi, Crnogrci i Bošnjaci govore istim jezikom bez obzira koliko, kako je rekla, nacionalni jezičari pokušavaju da nas ubede u suprotno.

Isti jezik sa 81 odsto zajedničkog >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << "tkiva"

Kordićeva kaže da je na delu situacija poput one u priči "Car u novom ruhu" jer, kaže, svi vide da je car go, ali niko osim jednog deteta to ne sme u da mu kaže.

Prema njenim rečima, najvažniji kriterijum ili kriterijum koji je "hijerahijski najhitniji", jer proizlazi iz osnovne definicije jezika, jeste da je "jezik sredstvo za sporazumevanje".

"U lingvistici je definisano da se radi o istom jeziku ako je najmanje 81 odsto osnovnog rečničkog blaga zajedničko, a Hrvati, Srbi, Bošnjaci i Crnogrci kad govore standardnim jezikom imaju 100 odsto zajedničko osnovno rečničko blago", navela je Kordićeva u inervjuu listu "Slobodna Bosna".

Ona kaže da je besmisleno smatrati da država i ljudi ne mogu postojati, ako ne postoji jezik sa posebnim imenom, jer u tom slučaju ne bi postojala čak ni američka država i nacija, švajcarska, kanadska, argentinska, brazilska ili austrijska.

"Čovek stvarno mora biti potpuno neuk, da ne kažem slep, pa da misli da lingvistički dokazi o postojanju zajedničkog jezika ugrožavaju postojanje Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine ili Srne Gore, kao četiri zasebne države ili da ugrožavaju postojanje četiri nacije", objasnila je Kordićeva.

Ona kaže da domaći jezikoslovci potpuno iskrivljuju lingvističke pojmove i da je standardan jezik onaj koji je najviše u upotrebi, najčešće ono što omogućava nadregionalno sporazumevanje.

Ne postoje četiri standardna jezika

Kordićeva je negirala postojanje četiri standardna jezika istakavši da je standardni jezik baš onaj koji je zajednički Hrvatima, Bošnjacima, Srbima i Crnogorcima. Taj jezik je, prema njenim rečima, i policentričan jer znači da on ima više centara i da ga upotrebljava više različitih nacija.

"Sve četiri varijante su ravnopravne, ni jedna od njih nije nekakav "pravi" jezik, a druga "varijacija" tog jezika. Policentrični su svi svetski jezici, a i brojni drugi. Razlike između njihovih varijanti su često veće nego u našem slučaju", ukazala je ona.

Podsetivši i da se sud u Hagu poslužio naukom kada je reč o pravu na prevodioca optuženih sa ovih prostora, Kordićeva kaže da se u lingvističkom smislu srpskohrvatski jezik ne može razdvajati na dva ili više jezika.

Ona kaže da su "srpski", "hrvatski" ili "bosanski" samo različite oznake koje se daju istom članu južnoslovenskog ogranka indoevropske porodice jezika.

Jezik, dodala je, ne može biti čuvar nacionalnog identiteta jer, u tom slučaju, ni najmoćnija nacija na svetu ne bi imala nacionalni identitet.

Kordićeva je istakla da u regionu prevladava jezička netolerancija koja se koristi kao, kako je objašnjeno, često "politički prihvatljiva maska za netoleranciju prema drugoj naciji".

"Čisti jezici ne postoje"

Ona je objasnila da za lingviste "čistota jezika" ima pogrdno značenje jer, kaže, da "čisti jezici ne postoje", kao šsto među lingvistima ne postoji netrpeljivost prema nečemu što je strano, a jezički dodiri i razmena uvek su bili nešto prirodno i spontano.

Koridićeva je podsetila na tvrdnje svetski uglednih jezičara koji kažu da je jezička čistota uvek bila oruđe koje služi rasističkoj i nacionalističkoj ideologiji, kao i da je za vreme nacističkog razdoblja u Nemačkoj, na primer, jezička politika bila glavni deo oblikovanja identiteta Rajha.

Ona je istakla i da su brojni autori zapazili da se kod nas iza lektorisanja razmahala jezička cenzura.

Kao primer je navela lektore u inostranim medijskim kućama istakavši da je njihov zadatak da autoru predlažu pojašnjenje pojedinih rečenica, a ne da, kako je rekla, vrše odstrel pojedinih reči koje su prema nečijem shvatanju nepodobne.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...