Koliko su pouzdane predizborne ankete

Izvor: RTS, 13.Maj.2015, 00:02   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Koliko su pouzdane predizborne ankete

Političari u Britaniji i Poljskoj žale se poslednjih dana na varljive rezultate predizbornih anketa. Neki bi rekli da je vreme anketa prošlo u korist podataka sa društvenih mreža, dok drugi smatraju da nekoliko zalutalih lasta ne čini jesen.
Umesto sigurnog drugog mandata, drugi krug izbora sa navodnim autsajderom, u trci za predsednika Poljske. Umesto predviđene tesne utakmice, apsolutna većina konzervativaca >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << u britanskom Parlamentu. Predizborna istraživanja grubo su demantovana na dan glasanja.

"Rezultati izbora ispostavili su se kao ozbiljan problem za sve anketare. Preispitaćemo metode, a Britanski izborni savet će revidirati istraživanja", navode iz agencije "Populus".
Britanci su već menjali metodologiju ispitivanja, kada je 1992, umesto laburističkog lidera, kako se očekivalo, većinu osvojio konzervativac Džon Mejdžor. Kad istraživači kažu - grešilo se i grešiće se, može li se, onda, verovati anketama?
"Da možemo toliko da se oslonimo na istraživanja, izbora verovatno ne bi ni bilo". kaže Vladimir Pejić iz "Faktor plusa".
Đorđe Vuković iz Cesida objašnjava da istraživanja ne služe za prognozu, nego za snimanje situacije, a Srđan Bogosavljević iz "Ipsos stratedžik marketinga" ističe da se ankete uvek odnose na prošlost.
Poput gledanja u retrovizor, rezultati anketa su odgovori na prošlonedeljno pitanje - kako biste glasali da su izbori danas. Kad taj dan stvarno dođe, dobro se razmisli, pre nego što ruka zaokruži kojim pravcem bi država trebalo da krene.
"U politici se često bira između dva zla. E onda, kad vide da to njihovo manje zlo koje su hteli da kazne gubi, onda, umesto da ostanu, apstinenti izađu", ističe Bogosavljević.
U Srbiji, većina je sklona da i u promašajima istraživača vidi smišljenu manipulaciju. A grešaka je bilo. Na izborima 2012. demokrate su precenjene. I to im se, između ostalog, kažu analitičari, obilo o glavu.
"Birači su želeli da kazne na neki način DS, nisu želeli možda da izgube oba nivoa izbora, ali nisu imali te stalne pritiske podataka i nisu mogli da shvate da stvar ide tako da će izgubiti na oba nivoa", kaže Bogosavljević.
Dve godine kasnije, naprednjaci su potcenjeni.
"Koliko je sve to šizofreno govori podatak da je bilo napada da se favorizuju narednjaci i da im se daje previše, a kad prođe, oni imaju još više. Dakle, krivi smo kada imaju malo i kada imaju puno", kaže Vladimir Pejić iz "Faktor plusa".
I kada se predizborna istraživanja preinače u političku stvarnost, drugačiju od očekivane, pouku bi trebalo da izvuku političari, a ne istraživači, poručuje struka.
"Vi merite u jednom trenutku situaciju, posle pet dana nije ista situacija, niko od nas ne tvrdi da se bavi društvenim inženjeringom. Druga je stvar što klijenti izbace ono što im odgovara, istraživanje treba da služi klijentu koji ih je naručio, ako ima loš izborni rezultat da ga poveća, ili da smanji suparničkoj strani", objašnjava Đorđe Vuković iz Cesida.
A budućnost istraživanja je, zaključuju ionako virtuelna. Zato kod Amerikanaca nema greške. Na osnovu ponašanja potencijalnih birača na internetu, zna se za koga ćete da glasate i pre nego što vi toga postanete svesni.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.