Izvor: RTS, 23.Jul.2014, 20:49 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Ko usporava suđenja
Zbog predugih suđenja za krivična dela, mnogi postupci su zastareli, pa krivci nikada ne odgovaraju za učinjena dela. Samo u prethodnoj godini u 814 slučajeva država je izgubila pravo da goni počinioce krivičnih dela, pokazala je analiza Komiteta pravnika za ljudska prava.
Predugi postupci su skupi, a javnost nikada ne sazna istinu - samo su neke od posledica zastarelosti slučajeva, objašnjavaju u JUKOM-u.
"Prva posledica je pravna nesigurnost u kojoj građani >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << žive, s obzirom na to da nećete biti obavešteni kakva je prava istina. S druge strane, to pokazuje da je pravni sistem prilično paralisan i da je moguće raznim opstrukcijama dovesti do toga da određeni slučajevi zastare", objašnjava Milan Antonijević iz JUKOM-a.
Da bi rešio taj problem, Vrhovni kasacioni sud doneo je i prosledio svim sudovima program rešavanja predmeta starijih od pet godina.
Za prva tri meseca rešena je petina starih predmeta. Podatak da ima oko 800 zastarelih predmeta u JUKOM-u ne vide kao alarmantan.
Predsednik Vrhovnog kasacionog suda Dragomir Milojević ističe da je najveći problem to što su sudije preopterećene.
"Primera radi, u beogradskim sudovima u krivičnoj materiji ima 200, 300, 400 predmeta, zavisno od sudije. U Osnovnom sudu ima najviše zastarelosti", kaže Milojević.
Stručnjaci objašnjavaju da institut zastarevanja postoji u svim pravnim sistemima i da često nije posledica greške, već objektivnih okolnosti.
Profesor Pravnog fakulteta u Beogradu Milan Škulić objašnjava da je u svakoj fazi krivičnog postupka - od otkrivanja krivičnog dela preko pretresa i žalbenog postupka - moguće da dođe do odugovlačenja.
"Mora se svaki slučaj konkretno analizirati i proveriti šta je ko u tom lancu učinio i da li je odgovoran što je došlo do zastarelosti", navodi Škulić.
Ko namerno odugovlači - biće kažnjen, poručuje ministar pravde. Ipak, napominje da veliki broj krivičnih dela zastareva jer počinioci nisu dostupni pravosudnim organima i policiji.
"To su lica koja se nalaze na poternicama, mnoga od njih na Interpolovim poternicama. Ako niko u svetu ne može ta lica da nam privede, da nam ih izruči, šta onda mi možemo da uradimo", ističe ministar pravde Nikola Selaković.
Novi zakon - zaštita prava na suđenje u razumnom roku, koji se očekuje od sledeće godine - trebalo bi da učini pravdu dostupnijom.
Ukoliko se građanima učini da suđenje traje predugo, imaće pravo na prigovor ili žalbu. Ako su u pravu, moći će da računaju i na novčanu nadoknadu od 500 evra.











