Izvor: Nezavisne Novine, 24.Dec.2016, 00:00   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko je kreativniji, naučnici ili umjetnici?

Po smrti Alberta Ajnštajna, naspram onog vremena danas je to poznata priča, mozak ovog genija bio je ukraden. Na prevaru ili ne, doktor Tomas Stolc Harvi ubijedio je Ajnštajnovog sina da protiv želje preminulog naučnika treba da zadrži mozak u svrhu naučnog istraživanja.

Istraživanje bi, pak, tvrdio je Harvi, moglo biti epohalno jer će svijet konačno otkriti uzrok genija i kreativnosti. U praksi se, međutim, pokazalo da Harvi i nije bio stručnjak iz ove oblasti, a prvo >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << istraživanje o Ajnštajnovom mozgu objavljeno je tek trideset godina nakon naučnikove smrti. Od tada do danas postoje mnoge teorije zašto je Ajnštajn bio pametniji i kreativniji od drugih. Neke od njih su usvojene, a neke pobijene.

Međutim, jedno je sigurno. Osim ovog radikalnog slučaja nauka se, uglavnom, nije bavila uzrokom genija i kreativnosti. Ovim drugim je ipak pokušao Robert Bilder, načelnik Odsjeka za medicinsku psihologiju i neuropsihologiju Instituta "Semel" pri Univerzitetu u Los Anđelesu. On je otkrio rezultate svog najnovijeg istraživanja, u kojem je dokazivao da je mozak umjetnika drugačiji od mozga "običnih smrtnika". Bilder je svoj projetak nazvao "Veliko K", iliti kreativnost s velikim K.

Pošto su svi ljudi kreativni i u sebi imaju takozvanu kreativnost s malim k, Bildera je naspram njihove, interesovala kreativnost međunarodno priznatih umjetnika i naučnika. Trideset ljudi podijelio je u tri grupe: naučnici, umjetnici i kontrolna grupa. U ovu posljednju, kako ju je nazvao, kontrilnu grupu spadali su ljudi s višim stepenom inteligencije, koji nisu naročito kreativni. Kod naučnika, otkrio je Bilder, postoji posebna nasumičnost u organizaciji funkcionalnih moždanih mreža, izrazito veća nego kod obrazaca neuronske aktivnosti "antikreativaca". Ono što je bilo iznenađujuće jeste da je mozak umjetnika negdje između ove dvije grupe, što bi u prevodu značilo da su naučnici kreativniji od umjetnika.

Bilderova studija je na kraju, tvrde njegove kolege, dokaz da postoji odnos između organizovanosti mozga i kreativnosti. Ipak i pored svega, čini se da o toj studiji, nama "običnim smrtnicima" više govori susret Alberta Ajnštajna i Čarlija Čaplina nego sama studija. Navodno, kada je Ajnštajn upoznao Čaplina rekao mu je: "Ono što najviše cijenim kod vas je sposobnost da nas navedete da vas razumijemo, a da ne kažete nijednu riječ."

Čaplin je uzvratio: "Istina, ali vi ste još bolji! Cijeli svijet vam se divi, iako niko ne razume ni riječ od onoga što kažete."

Nastavak na Nezavisne Novine...