Izvor: Nezavisne Novine, 04.Jan.2016, 23:21   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Ko će odgovarati za Mahirovu smrt?!

SARAJEVO, BANJALUKA - Pitanje ko će odgovarati za smrt 14-godišnjeg Mahira Rakovca iz Sarajeva, koji je 14. decembra kao žrtva vršnjačkog nasilja počinio samoubistvo, jedino je koje treba staviti sada u fokus interesovanja, jer ono poziva na puteve (ne)odgovornosti koji su doveli do ovakvog ishoda.

Na to upozoravaju stručnjaci i dio bh. javnosti koji traži zakonske izmjene u dijelu vršnjačkog nasilja, odnosno Mahirov zakon, koji bi po ugledu na srbijanski Aleksin zakon >> Pročitaj celu vest na sajtu Nezavisne Novine << tretirao isključivo kaznenu politiku za vršnjačko nasilje.

Ismir Jusko, ministar za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo, kaže da je završen dio posla u vezi s istragom samoubistva maloljetnog Mahira i predmet je u Kantonalnom tužilaštvu.

On smatra da se određeni zakoni moraju modifikovati, posebno kada je u pitanju vršnjačko nasilje i maloljetna delinkvencija.

"Postoji takozvani sistem individualizacije kazne, što znači da osobu koja je počinila određeno krivično djelo, kao što je npr. vršnjačko nasilje, kada je adekvatno kaznite, vi automatski šaljete svim ostalima signal šta se dešava kada se napravi takvo djelo. Automatski vi tim pristupom represivnog djelovanja preventivno utičete na sve ostale", smatra Jusko.

Psiholozi, međutim, cijene da se treba baviti prevencijom, pitanjima uzroka i prešutkivanja nasilja, agresivnosti..., posebno u ustanovama.

"Formalno, postoje zakoni koji uređuju oblast vršnjačkog nasilja, ali je pitanje ko kontroliše nerad i kako ga sankcioniše, ko je odgovoran za nerad u školama, od nastavnog do stručnog kadra?! Treba da se vratimo preventivnom djelovanju, odgoju djeteta i osnaživanju porodice i pojedinca, te postavimo pitanje agresivnosti u školama, od kojeg svi bježe, a ne formalno i kampanjski reagovati na posljedice", naglasio je za "Nezavisne" Aleksandar Milić, psiholog i sudski vještak iz Banjaluke, podsjećajući na neke od tragičnih slučajeva koji su imali isti uzrok, pa tako i na samoubistvo učenice u Klašnicama, za šta, kako je istakao, nikad niko nije snosio profesionalnu odgovornost.

Nema svaka porodica kapacitet da prepozna određene probleme, napomenuo je, a najzad, kako je dodao, za to i postoje obrazovne institucije koje ne smiju zanemariti svoju vaspitnu ulogu.

"Nasilje se nikad ne događa jednom, niti preko noći, posebno ne vršnjačko nasilje i ono nije neprimjetno. Ovdje nije žrtva samo Mahir, žrtve su i svi oni koji pate i svi oni koji se plaše, a krivično djelo je i nečinjenje", apelovao je Milić.

Povodom Mahirove smrti oglasila se i Međunarodna osnovna škola Sarajevo, koju je dječak pohađao osam godina, zaključno s junom 2015. godine.

"Tokom školovanja Uprava škole je imala redovnu i uobičajenu komunikaciju sa roditeljima. Tokom njegovog školovanja u Tuzli komuniciralo se s oba roditelja, a tokom školovanja u Sarajevu samo sa majkom stradalog Mahira. Pored održavanja redovnih roditeljskih sastanaka, komunikacija škole generalno sa roditeljima, pa tako i u ovom slučaju, obavlja se i u vidu posjeta roditeljskom domu i od strane majke nije prijavljen nikakav vid pritužbi, a naročito ne u vidu eventualnog zlostavljanja djeteta, niti je iko od učesnika odgojno-obrazovnog procesa upozoren ili upoznat od učenika ili roditelja da je Mahir tokom trajanja školovanja imao problema koji se mogu dovesti u vezu sa njegovom tragičnom smrću", napominju iz škole.

Dubravko Lovrenović, očuh 14-godišnjeg Mahira Rakovca, kaže da je dječak bio žrtva ekstremnog fizičkog i psihičkog vršnjačkog nasilja.

Maloljetnička delinkvencija kao oblik zlostavljanja destruktivna je po dječju ličnost i dovodi do disocijacije, povučenosti i nesigurnosti žrtve, pa je i kaznena politika koja kreira isključivo ovo pitanje cilj Aleksinog zakona u Srbiji, koji je uslijedio nakon tragične sudbine dječaka Alekse Jankovića.

 

Nastavak na Nezavisne Novine...

Nezavisne Novine: Treba li nam Mahirov zakon?