Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 26.Jan.2011, 11:16 (ažurirano 02.Apr.2020.)
Knjiga spomenik srpskim žrtvama
BEOGRAD -
Knjiga Đure Aralice "Ustaški pokolji Srba u glinskoj crkvi" ima značaj svojevrsnog spomenika žrtvama područja Banije, ali simbolički i svim drugim srpskim žrtvama genocida koji su počinile hrvatske ustaše, ocenio je naučni saradnik Instituta za savremenu istoriju dr Milan Koljanin.
Među užasnim simbolima stradanja srpskog naroda u fašističkoj Nezavisnoj Hrvatskoj za vreme Drugog svetskog rata sigurno je i crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Glini, naglasio >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << je Koljanin na promociji knjige, koja je upriličena sinoć u dvorani opštine Novi Beograd povodom Međunarodnog dana holokausta, koji se obeležava 27. januara.
"Kako se i ovde radilo ne samo o masovnom bestijalnom ubijanju, nego i o tome da je ono vršeno u sakralnom objektu, koji je nešto kasnije i porušen, ovaj pokolj je postao oličenje genocida nad Srbima u ustaškoj državi", rekao je Koljanin.
Istakavši da ovaj zločin, kao i brojni drugi ustaški zločini nije valjano istoriografski istražen, on je naveo da je autor, pored prilika u srezu Vrginmost i plana za uništenje Srba na Kordunu, uspešno dokazao da su postojala dva pokolja u glinskoj pravoslavnoj crkvi - prvi 29/30 jula i novi još masovniji 4/5. avgusta 1941. godine.
Autor je detaljno rekonstruisao sve faze zločina i pritom nedvosmisleno utvrdio da je u pripremama i izvršenju ovako masovnog zločina na različite načine bio angažovan veliki deo muških stanovnika okolnih hrvatskih sela.
Danima pre samog ubijanja, dnevno je po 60 do 70 hrvatskih seljaka bilo angažovano na kopanju jama za žrtve, ali niko od seljaka nije obavestio o tome svoje srpske komšije iz susednih sela. To nije učinio niko ni od 250 članova Komunističke partije, koliko se smatra da je tada bilo na teritoriji glinskog sreza.
Masovnost učešća hrvatskog muškog stanovništva u zločinu, kako pokazuje istraživanje Aralice, objašnjava kasnije propuste u radu Državne komisije za utvrđivanje ratnih zločina, naglasio je Koljanin.
Prema njegovim rečima, posebna vrednost knjige je u tome što je autor sačinio ispravljen i dopunjen spisak koji je dat u prilozima, svih 1.039 Srba koji su 4. avgusta 1941. odveženi iz Vrginmosta u Glinu da bi tamo bili zverski ubijeni.
U knjizi su dati podaci o rušenju Glinske crkve, a u opširnom odeljku navedene su sve vojne formacije sa imenima 139 ustaških naredbodavaca, organizatora i izvršilaca zločina. Pokazalo se da većina njih ni na koji način za to nije odgovarala.
Veliki prostor u knjizi je s razlogom posvećen zbivanjima posle pokolja u crkvi, od reagovanja Srba na pokolj u toku i posle rata do ponašanja počinilaca i saučesnika i koje pokazuje da je hrvatsko stanovništvo pravilo velike teškoće pri utvrđivanju mesta ubijanja zbog čega nisu ekshumirane sve grobnice.
Uz to, ekshumirane žrtve nisu sudsko/medicinski obrađene, a brojevi žrtava su zbog svega toga ostali samo približni.
Na primeru zločina u Glini, Aralica je pokazao i kako je u posleratnom periodu delovala strategija potiskivanja sećanja na zločin i zaborava, objasnio je Koljanin.
Vrhunac takvog odnosa dostignut je posle avgusta 1995. kada je uništen Spomen muzej i spomen obeležje u Glini, dok je zgrada Spomen doma pretvorena u Hrvatski dom.
Ovo ujedno pokazuje koliko je simbolički značaj za hrvatsku državu imalo uništenje tragova zločina u Glini, zaključio je Koljanin.
Viši kustos muzeja žrtava genocida Jovan Mirković je istakao je da je Aralica utvrđivanjem hronologije i faktografije pobio revizionističke teze endehaških nostalgičara koji idu dotle da, kao Tomislav Vuković, tvrde da je "pokolj u glinskoj pravoslavnoj crkvi jednostavno izmišljen".
Aralica je utvrdio da su se dogodili zločini u takozvanom majskom pokolju u ataru sela Hađer i Prekopi 12. i 13. maja 1941, kazao je Mirković.
On je naglasio da je poseban značaj njegovih istraživanja u razjašnjavanju spornih datuma i događaja u Glini koji su bili podloga hrvatskim revizionistima za negiranje počinjenih ustaških zločina.
Sam autor je ispričao da je najpre vodio lične beleške i obnavljao sećanja u razgovorima sa svedocima, budući da je i njegov otac žrtva pokolja u glinskoj crkvi, a prvi prilog na ovu temu napisao za naučni simpozijum po nagovoru osnivača Fonda za istinu o genocidu dr Milana Bulajića, dok je knjiga objavljena u izdanju Muzeja žrtava genocida zahvaljujući Udruženja Srba iz Hrvatske i uz finansijsku podršku srpskog Ministarstva za kulturu.
Nastojao sam, koliko je to bilo moguće jednom amateru u tom poslu, da izvršim ispravke i dopune spiska žrtava i povežem dostupne podatke na korist budućim istraživačima, kazao je autor istakavši da se zločini počinjeni u crkvi Rođenja Presvete Bogorodice u Glini nužno moraju posmatrati u okviru uzroka genocida koji su hrvatske ustaše počinile nad srpskim narodom.
Predsednik Srpskog nacionalnog veća u Glini Nikola Miljević je najavio da će ove godine biti obeležena 70. godišnjica majskog pokolja u kojem je stradalo oko 500 najuglednijih Srba.
Tim povodom će 13. maja biti služen parastos žrtvama, a dan kasnije u organizaciji SNV i SPC, biće održan skup na kome će o stradanju Srba s područja Banije i Korduna govoriti istoričari iz Hrvatske i Srbije.
Godišnjica pokolja u glinskoj Crkvi biće obeležena 2. avgusta Duhovnom akademijom pod pokroviteljstvom hrvatskog predsednika Ive Josipovića na kojoj se očekuju zvaničnici iz Srbije i predstavnici srpskih izbegličkih udruženja, dok će parastos žrtvama biti služen 3. avgusta.
Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...
Lov na ustaškog zločinca
Izvor: S media, 26.Jan.2011
Direktor organizacije "Margelov institut" i poznati "lovac" na naciste Alen Budaj prozvao je hrvatske vlasti da nisu učinile ništa da se ustaški zločinac Milivoj Ašner iz Austrije izruči Hrvatskoj i da mu se sudi za zločine nad Srbima, Jevrejima i Romima za vreme Drugog svetskog rata..."Obraćam...













