Izvor: Radio Televizija Vojvodine, 04.Nov.2012, 15:47   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kiša "mnogo dobrog" donela setvi pšenice

NOVI SAD -

Poljoprivredni stručnjak profesor Miroslav Malešević izjavio je da su kiše koje su pale minulih dana "donele mnogo toga dobrog" za setvu pšenice.

Malešević, koordinator za naučno stručne poslove na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo "Novi Sad" je rekao Tanjugu da je, u zavisnosti od lokaliteta, palo od 25 do 80 litara kiše, što je učinilo da "pšenica brzo nikne i da nicanje bude ujednačeno"

"Proizvođačima koji nisu uspevali da obrade zemljište >> Pročitaj celu vest na sajtu Radio Televizija Vojvodine << i da ga pripreme za setvu, zbog toga što imaju nešto lakšu mehanizaciju, kiša je omogućila da to urade na lak i kvalitetan način", rekao je Malešević

Zasejati što veće površine pšenicom

Malešević smatra da "u ovom trenutku možemo biti u potpunosti zadovoljni sa površinama koje su zasejane, sa kvalitetom setve, ali i sa stanjem useva koji su nikli".

Profesor je naveo da ima dosta poljoprivrednika koji se javljaju Institutu za savet da li sada da počnu setvu, pošto su optimalni setveni rokovi istekli.

"Bilo bi dobro da setva bude završena do 10. novembra, jer to je rok u kome još neće biti veliki pad prinosa, ali posle toga pojaviće se problem ekonomske računice", kazao je Malešević dodajući da će kod setve koja se odvija van optimalnog roka prinosi svakako biti nešto slabiji.

Malešević smatra da bi trebalo zasejati što veće površine pšenicom, zbog toga što se njome može nadoknaditi manjak u stočnoj hrani, izazvan slabijim rodom kukuruza zbog suše, ali i zbog toga što su cene i pšenice i svih žita stabilne i na visokom nivou.

"Setvom pšenice na većim površinama bila bi popravljena struktura setve u Srbiji. Previše je kukuruza i previše je okopavina koje ni zemljište ni klima ne mogu podneti, a da ne dođe do velikih padova u proizvodnji", istakao je Malešević

Malešević je naveo da "struka preporučuje da se pšenica zaseje na barem 25 odsto površina, odnosno na nekih 600.000 pod pšenicom i još 100.000 pod drugim strnim žitima".

To bi po profesoru bila primerena struktura setve koja bi omogućavala normalnu obradu zemljišta, odmor zemljišta, akumulaciju vlage i sve što zahteva ratarska proizvodnja.

Ne sme da se propusti osnovno đubrenje

Malešević je savetovao ratare koji sada kreću u setvu pšenice ili nekog drugog strnog žita, da ne bi smeli da propuste da upotrebe osnovno đubrenje, uz pridržavanje uputstava da pre osnovne obrade daju 50 do 60 kilograma čistog azota i isto toliko fosfora, što će, kako je rekao, dobro doći pšenici jer će poboljšati njenu otpornost prema niskim temperaturama.

"Pšenici će đubrenje najviše značiti, što će, kada počne prolećni deo vegetacije, u zoni korenovog sistema imati dovoljno hraniva", objasnio je Malešević ponovivši da i oni koji sada seju ne smeju da propuste osnovno đubrenje.

Malešević je naglasio da usevi koji su sada ponikli treba da se obilaze zbog straha od pojave lisnih vaši, koje su "prenosioci opasnih virusnih oboljenja na pšenici, a pogotovo na ječmu".

"Ukoliko budu primećene lisne vaši na poleđini lista, trebalo bi konsultovati stručnjake za zaštitu i preduzeti mere da se one suzbiju", upozorio je Malešević

Naime, lisne vaši ne treba nikako potceniti jer mogu naneti velike štete, posebno u uslovima kada su tople jeseni i sušne godine.

Ni minus 20 nije problem ukoliko ima snega

Malešević je za predstojeću zimu za koju su sve češće prognoze da će biti izuzetno hladna, kazao da je za pšenicu najbitnije da li će biti snega ili ne.

"Ni jedna sorta do sada poznata u svetu ne može da izdrži temperature od minus 30 bez snega. Međutim, ukoliko ima i 10 centimetara snega onda niske temperature više nisu problem, primetio je Malešević.

Po Maleševiću, "ni jedna novosadska sorta neće pretrpeti štete ukoliko se temperature spuste do minus 20 stepeni, pa čak i da nekoliko dana bude bez snega štete će biti minimalne".

No, pšenica, da bi izdržala tako niske temperature, mora biti zasejana na vreme, zaključio je profesor Malešević.

Nastavak na Radio Televizija Vojvodine...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Radio Televizija Vojvodine. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Radio Televizija Vojvodine. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.