Kazna van rešetaka

Izvor: RTS, 19.Dec.2013, 22:06   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Kazna van rešetaka

Na rad u javnom interesu u Srbiji je osuđeno 85 osoba. Na taj način kazne mogu da služe osuđenici u sedam gradova, gde su otvorene kancelarije za alternativno izvršenje sankcija. Kazna se propisuje samo za lakša krivična dela.

Osuđenici koji su kažnjeni novčano ili do tri godine zatvora imaju mogućnost da kaznu služe van zatvora. Jedan od načina je i rad u javnom interesu, na koji je u Srbiji osuđeno 85 ljudi. Na taj način kazne mogu da služe osuđenici u sedam >> Pročitaj celu vest na sajtu RTS << gradova, gde su otvorene kancelarije za alternativno izvršenje sankcija.

Atila Lerinc osuđen je na 260 sati rada u javnom interesu. Tri dana u nedelji po osam sati u Horgošu radi sve poslove koje dogovori sa čelnicima opštine.

"Drugi, koji su imali iskustva sa radom u javnom interesu rekli su mi da je bolje da dođem da odradim, da sam tu kod porodice, nego da idem u zatvor", priča Atila Lerinc.

Još sedam osuđenika u Horgošu služi kaznu društveno korisnog rada u javnom interesu. Za mesec dana očišćene su javne površine, zasađeno više od 500 stabala, iskopan kanal za gasovod. U Horgošu nemaju novca da angažuju i plate radnike, pa im je računica više nego jasna.

"Ako gledamo tih dve hiljade i osamdeset sati puta satnica, Horgoš ima oko dve i po hiljade evra od ovog posla", kaže predsednik MZ Horgoš Ištvan Baškulin.

Kazne se kreću od 60 do 360 sati rada u javnom interesu, a minimum koji moraju mesečno da odrade je 60 sati.

Poverenica Tatjana Golubović kaže da korist imaju prvenstveno osuđenici koji ne odlaze u zatvor, koji ne gube posao.

"Oni imaju priliku da se dogovre sa poslodavcem i sa nama da odaberu dane kojima će da dođu na posao", kaže Golubović.

Kazna se propisuje samo za lakša krivična dela, a najviše za prekršaje.

"Pokazalo se da male ili kratke zatvorske kazne imaju kontraefekat, tako da je ona primerena kazna u prekršajnom postupku", kaže predsednik Prekršajnog suda u Beogradu Zoran Pašalić. 

Načelnik Odeljenja za alternativne sankcije Dušanka Garić navodi da je ta kazna primerena težini krivičnog dela i samim tim je kazna mnogo efikasnija, kad nije ni preoštra ni preblaga.

Ukoliko prekrše pravila, kazna im se preinačuje - osam sati za jedan dan iza rešetaka.

"To je karakterstično kod lica koja nemaju radne navike, a posebno su loši izvršioci lica koja su zavisnici od nekih psihoaktivnih supstanci, narkomani ili alkoholičari", kaže šef Odeljenja za alternativne sankcije Vilijam Hrast.

U zatvorima u Srbijim koji imaju kapacitet oko 7.500, trenutno boravi više od 10.000 ljudi, pa alternativno služenje kazne donekle rešava i taj problem.

Direktor Uprave za izvršenje krivičnih sankcija Milan Stevović kaže da će rad u javnom interesu i ostale alternativne sankcije u velikoj meri doprineti rasterećenju zatvorskog sistema, a sa druge strane doprineće pojeftinjenju budžetskih sredstava koja se izdvajaju za izvrešenje krivičnih sankcija.

Cilj Ministarstva pravde je da se do kraja 2014. godine pokrije teritorija cele države čime će osuđenici u svakom gradu dobiti mogućnost alternativnog izvršenja sankcija.

Nastavak na RTS...



Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta RTS. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta RTS. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.