Izvor: Politika, 15.Okt.2014, 12:16   (ažurirano 02.Apr.2020.)

Katalonija otkazala „pravi” referendum

Katalonci će se 9. novembra izjašnjavati na neformalnom referendumu o nezavisnosti, dok se „de fakto referendum” planira za sledeću godinu

Suočena sa oštrim protivljenjem centralne vlade i odlukom suda da je referendum protivan Ustavu Španije, Katalonija je odlučila da se prikloni kompromisnom rešenju. Zvaničnog referenduma o nezavisnosti Katalonije ipak neće biti, ali je Artur Mas, predsednik vlade autonomne regije, za 9. novembar najavio nezvanične konsultacije >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << koje neće imati obavezujući karakter.

Time se smanjila napetost između Madrida i Barselone, španski premijer Marijano Rahoj odneo je u pobedu u prvoj rundi, ali to nije konačni ishod separatističkog procesa koji je na Iberijskom poluostrvu dodatno narastao u uslovima teške ekonomske krize.

Niko nije odustao od puta ka nezavisnosti, tvrde katalonski funkcioneri koji najavljuju da će se umesto zvaničnog referenduma uskoro organizovati plebiscitarni izbori. Zakon i Ustav Španije ne sprečavaju raspisivanje vanrednih prevremenih regionalnih izbora. Ako bi ubedljivu većinu dobile stranke koje su za nezavisnu Kataloniju, time bi se, po mišljenju tamošnjih funkcionera, i bez referenduma utro put ka otcepljenju. Nezavisnost države bi bila proglašena u katalonskom parlamentu na isti način na koji je u kosovskom parlamentu usvojena deklaracija o nezavisnosti Kosova u februaru 2008.

Menja se dinamika, ali ne i konačan cilj. Pred referendum u Škotskoj Barselona je ubrzala i pojačala propagandu, ali posle odbijanja Škota da glasaju za otcepljenje od Velike Britanije, katalonska opcija za nezavisnost izgubila je medijski publicitet u Evropi. Pogotovo što bi se za razliku od škotskog, referendum u Kataloniji obavio bez saglasnosti centralne vlade.

Španski ustavni sud je prošlog meseca suspendovao pravne mere koje je katalonski parlament preduzeo u cilju organizacije referenduma, što je vladu u Barseloni dovelo u pravni tesnac iz koga je izašla sa jedinim mogućim rešenjem.

U međuvremenu splaslo je i raspoloženje Katalonaca za nezakonite prevrate. Istraživanje javnog mnjenja od 5. oktobra pokazalo je kako samo 23 odsto stanovnika ove regije podržava ideju da se referendum održi kada je planirano, dok je 45 odsto Katalonaca ipak za poštovanje odluke Ustavnog suda.

Devetog novembra, dana koji je do preksinoć figurirao kao dan sudbinske odluke za novu državu, ipak će se glasati, ali će se ovim izjašnjavanjem samo „proveriti volja naroda”. Iako stranke koje čine koalicionu vladu u Barseloni ne žele da otkriju suviše detalja, kako bi izbegle protivničku reakciju iz Madrida, madridski „Mundo” otkriva da će na neformalnom referendumu biti angažovano 20.000 volontera i da će se 920 od 947 gradskih uprava Katalonije priključiti organizaciji izjašnjavanja.

Građanske organizacije, od kojih je najjača i najbrojnija Nacionalna katalonska skupština, takođe će učestvovati u naporima da se neformalno mobiliše kritična masa u prilog nezavisnosti. Isto kao u škotskom referendumu, najavljuje se da će i na ovom nezvaničnom katalonskom izjašnjavanju učestvovati i mlađi od osamnaest godina.

Pravo da glasaju imaće svi koji su napunili 16 godina, onako kako je predviđeno i suspendovanim katalonskim dekretom o održavanju „pravog” referenduma. Pravo na izjašnjavanje imaće Katalonci koji žive u inostranstvu, ali ne oni koji žive u Španiji, van Katalonije.

Najnoviji potezi Artura Masa nisu u saglasnosti sa onim što su želeli njegovi koalicioni partneri dve levičarske partije – Republikanska levica Katalonije i Inicijativa za Kataloniju. Obe su bile za to da se referendum održi uprkos odluci o njegovoj nezakonitosti.

Mas, međutim, sada predlaže „de fakto referendum” koji će se održati sledeće godine, ako se sve partije slože da izađu na prevremene izbore na zajedničkoj listi, sa programom nezavisne Katalonije. Republikanska levica Katalonije međutim postavlja jedan jedini uslov. Da se odmah posle tih izbora, ukoliko zajednička lista dobije većinu, parlament proglasi nezavisnost Katalonije.

Mas se, čini se, ne slaže u potpunosti sa ovako drastičnim scenarijom, svestan da bi za nezavisnost Katalonije, trebalo prvo obezbediti međunarodnu podršku. Za sada niko od značajnijih međunarodnih faktora ne podržava otvoreno katalonsku nezavisnost. Za razliku od Kosova, čiju su nezavisnost odmah priznale SAD i mnoge druge zapadne zemlje.

Zorana Šuvaković

objavljeno: 15.10.2014.

Nastavak na Politika...






Napomena: Ova vest je automatizovano (softverski) preuzeta sa sajta Politika. Nije preneta ručno, niti proverena od strane uredništva portala "Vesti.rs", već je preneta automatski, računajući na savesnost i dobru nameru sajta Politika. Ukoliko vest (članak) sadrži netačne navode, vređa nekog, ili krši nečija autorska prava - molimo Vas da nas o tome ODMAH obavestite obavestite kako bismo uklonili sporni sadržaj.